Hladno i vlažno vrijeme u jesensko-zimskom razdoblju krivo je za veću izloženost različitim virusnim i bakterijskim infekcijama. Ljudi se više zadržavaju u zatvorenim prostorijama, često i u većim skupinama, što još olakšava prijenos infekcije među pojedincima.

Bakterije susrećemo na svakom koraku

Na koži i u crijevima imamo nekoliko milijuna različitih vrsta bakterija. Većina bakterija ne uzrokuje nam poteškoće i bolesti, a neke su čak ključne za očuvanje zdravlja. Ipak poznajemo i nekoliko štetnih bakterija koje uzrokuju infekcije. One se očituju različitim simptomima koji ovise prije svega o mjestu infekcije, najčešće su infekcije dišnog sustava, crijevne i kožne infekcije, a žene često imaju tegobe zbog vaginalnih infekcija. Usprkos raznolikosti bolesti što ih uzrokuju bakterije liječenje je kod svih prilično slično: glavna skupina lijekova za liječenje bakterijskih infekcija jesu antibiotici.

Antibiotici i crijevna mikroflora

Prvi antibiotik, penicilin, otkriven je 1939. godine. Ubrzo zatim slijedili su novi antibiotici koji su značili pravu revoluciju u liječenju bakterijskih infekcija i u medicini općenito jer su bili učinkoviti protiv mnogih bakterija i spasili su mnoge živote. Međutim, antibiotici imaju i svoju lošu stranu. Većina antibiotika naime ima širok spektar djelovanja, što znači da su učinkoviti ne samo protiv štetnih bakterija nego i protiv korisnih bakterija crijevne flore. Svako liječenje antibiotikom jako narušava bakterijsku ravnotežu inače zdravih crijeva i usprkos brzom poboljšanju zdravlja nakon nekoliko dana primjene antibiotika ubrzo mogu nastupiti novi zdravstveni problemi. Često se javlja proljev, koji je prvi znak neravnoteže u probavnom sustavu, a može se pojaviti čak 2 do 3 tjedna nakon završetka primjene antibiotika. Proljev je moguć kod do 35 % bolesnika koji su uzimali antibiotike. Zato se sve više preporučuje istodobno dodavanje korisnih probiotičkih bakterija, koje je ključno za brzo i uspješno liječenje bakterijskih infekcija.

Što su probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji povoljno djeluju na zdravlje domaćina ako se uzmu u dovoljnoj količini. Nalaze se u fermentiranim prehrambenim proizvodima kao što su kefir i jogurt, a mogu se kupiti i u obliku dodataka prehrani. Najpoznatija je i najčešća uporaba probiotika, odnosno probiotičkih kultura kod probavnih smetnji poput proljeva ili razdražljivih crijeva. Proučeno je puno probiotičkih sojeva, ali se u liječenju probavnih smetnji najčešće ističu bakterije roda Lactobacillus, osobito soj Lactobacillus rhamnosus GG i roda Bifidobacterium te gljivica Saccharomyces boulardii. Svaki soj ima karakteristično djelovanje, stoga se učinci pojedinih probiotičkih sojeva ne mogu uopćavati za sve probiotike.

Antibiotike uvijek upotrebljavajte u skladu s uputom, a možete također pročitati članak > 7 korisnih savjeta o uzimanju antibiotika.

U sprječavanju proljeva koji je posljedica uzimanja antibiotika u kliničkim ispitivanjima najviše se iskazao soj Lactobacillus rhamnosus GG. U brojnim je ispitivanjima naime dokazano da istodobna primjena probiotičke kulture sa sojem Lactobacillus rhamnosus GG uz liječenje antibiotikom smanjuje rizik od proljeva za više od 40 %. Upotrebom probiotičke kulture i sami možemo doprinijeti bržem oporavku nakon bakterijske infekcije, a prije svega možemo izbjeći ostale nuspojave antibiotika koji negativno djeluju na našu crijevnu floru i zdravlje.

Preporučuje se da probiotičku kulturu uzimamo od početka primjene antibiotika kako bismo što više uravnotežili crijevnu mikrofloru.

Provjerite ostale savjete