ANTIBIOTICI I PROBAVNE TEGOBE

Primjena antibiotika potrebna je za liječenje mnogih bakterijskih infekcija. Antibiotici (naziv dolazi od izraza »anti bios« i znači »protiv života«) uništavaju loše, ali i dobre bakterije. Probavne tegobe mogu se pojaviti čak kod svake treće osobe koja se liječi antibiotikom.
Antibiotici, probavne tegobe I PROLJEV

Primjena antibiotika smanjuje broj bakterija zdrave crijevne mikroflore. Počinju dominirati bakterije neosjetljive na antibiotike, koje su štetne i uzrokuju probavne tegobe.

S obzirom na širinu djelovanja na mikrobe antibiotici se dijele na:

  • antibiotike uskoga spektra (oni uništavaju manji broj različitih vrsta bakterija)
  • antibiotike širokoga spektra (oni uništavaju veći broj različitih vrsta bakterija)

Najčešće se probavne tegobe javljaju kod antibiotika širokoga spektra koji kao aktivni sastojak sadrže:

  • amoksicilin
  • amoksicilin i klavulansku kiselinu
  • klindamicin
  • različite cefalosporinske antibiotike

Zbog mogućnosti probavnih tegoba tijekom uzimanja antibiotika savjetuje se uzimanje dokazanih proizvoda s mliječnokiselinskim bakterijama od prvoga dana primjene antibiotika i tijekom čitavoga trajanja liječenja antibioticima, a najmanje 1 tjedan nakon prestanka liječenja antibioticima.

Jeste li znali?

Probavne tegobe mogu se pojaviti čak kod svake treće osobe koja se liječi antibiotikom.

Nuspojave uzimanja antibiotika

Svaki lijek (ne samo antibiotik) može imati nuspojave koje su uglavnom blage i prolazne. Što je veći spektar djelovanja antibiotika, veći je utjecaj na crijevnu mikrofloru, a posljedica je veća vjerojatnost štetnih nuspojava. Naime, antibiotici ne razlikuju loše i korisne bakterije, stoga mogu narušiti ravnotežu mikroba u crijevima.

Stranski učinki antibiotikov so prebavne težave, tudi driska

Zato su najčešće nuspojave tijekom primjene antibiotika uglavnom probavne tegobe, npr:

  • proljev
  • bolovi u trbuhu
  • nadutost
  • slabija otpornost organizma

To su uglavnom blage do umjerene smetnje, a rjeđe se mogu pojaviti vrlo teške tegobe – pseudomembranski kolitis, koji nastaje zbog povećane učestalosti bakterije Clostridium difficile.

Jeste li znali?

Za mliječnokiselinsku bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG istraživanja su pokazala da smanjuje učestalost probavnih smetnji zbog antibiotika za 65 %.

Ako su probavne tegobe umjerene do teške, ponekad bolesnici prijevremeno prestanu uzimati antibiotike, čime se smanjuje njihova učinkovitost i povećava bakterijska otpornost na antibiotike. Međutim, oštećena crijevna mikroflora također može prouzročiti razvoj sindroma razdražljivoga crijeva.

Istodobna primjena preporučenih proizvoda s mliječnokiselinskim bakterijama uz terapiju antibioticima omogućit će da se kod bolesnika ne pojave probavne tegobe i da završe liječenje antibiotikom. Time se povećava uspješnost liječenja infekcije i smanjuje mogućnost razvoja otpornosti na antibiotike.

Nekoliko kratkih uputa za doziranje

Tijekom uzimanja proizvoda s mliječnokiselinskom bakterijom treba voditi računa o tome da je riječ o bakterijama i da su osjetljive na antibiotike. Stoga je između doze antibiotika i mliječnokiselinske bakterije najbolje napraviti interval od barem dva sata.

Probiotiki lajšajo prebavne težave zaradi antibiotikov

Budući da učinci antibiotika na mikrofloru mogu trajati i nakon prestanka uzimanja antibiotika (poput pojave proljeva), preporučuje se da nastavite uzimati proizvode s mliječnokiselinskim bakterijama najmanje 1 tjedan nakon završetka terapije antibioticima, pa i duže.

Važno je odabrati kvalitetne i dokazano učinkovite mliječnokiselinske bakterije. Jedna od tih je Lactobacillus rhamnosus GG, za koju su istraživanja pokazala da smanjuje učestalost probavnih smetnji zbog antibiotika za 65 %.

Izvori:

  • Floch et al: Recommendations for probiotics use – 2015 update, Proceedings and Consensus Opinion. J Clin Gastroenterol. 2015; 49:S69-73
  • Guarino et al: European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/ European Society for Pediatric: Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2014;59:132–152.
  • Guarner et al: World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
  • Jernberg et al: Long-term impacts of antibiotic exposure on the human intestinal microbiota. Microbiology. 2010 Nov; 156(Pt 11):3216-23.
  • Orel: Intestinal microbiota, probiotics and prebiotics: comprehensive textbook for health professionals. Institute for Probiotics and Functional Foods, Ljubljana, 2014. 146-161.
  • Vanderhoof et al: Lactobacillus GG in the prevention of antibiotic-associated diarrhea in children. J Pediatr. 1999 Nov;135(5):564-8.
back to top