Bakterije koje uzrokuju infektivne proljeve

S dolaskom proljeća i dužih dana mijenja se i naš način provođenja slobodnog vremena. Duže smo u prirodi i češće jedemo vani. Sezona piknika međutim osim svega lijepoga donosi i neke rizike i opasnosti.

Meso koje pripremamo često je termički lošije obrađeno, hranu čuvamo izvan hladnjaka, a sve to omogućuje razvoj bakterija koje uzrokuju infektivni proljev. Više od 90 %akutnih proljeva (tegobe traju manje od dva tjedna) ima infektivno podrijetlo, što znači da se možemo zaraziti bakterijama koje nas okružuju.

Tri najčešća bakterijska uzročnika proljeva jesu salmonele, kampilobakteri i Escherichia coli.

Gdje se skrivaju salmonele

Za nastanak tegoba kod infekcija izazvanih salmonelama u tijelo treba unijeti razmjerno velik broj bakterija, a to znači da se salmonelama većinom inficiramo konzumacijom zaražene hrane. Perad izlučuje salmonele s izmetom, stoga se salmonele često nalaze na ljusci jajeta. Salmonele isto tako mogu biti u bjelanjku i žumanjku.

Ocjenjuje se da je salmonelama zaraženo čak 50–60 % pilećeg mesa. Možemo se također zaraziti kad jedemo sirova jaja ili proizvode u kojima su sirova jaja (majoneze, kreme, pudinzi i sladoledi) te toplinski nepravilno obrađeno pileće meso.

Salmonele se s radnih površina na kojima smo obrađivali pileće meso mogu prenijeti na voće i povrće koje kasnije obrađujemo na njima. Salmonele se na voće i povrće također mogu prenijeti gnojivima zagađenima ljudskim ili životinjskim izmetom koji sadrži salmonele.

Salmonele mogu prenijeti i kućni ljubimci kao što su kornjače, iguane, glodavci i ptice, a njima se inficiraju prije svega mala djeca koja su s ljubimcima u bliskom kontaktu. Infekcije salmonelama česte su i prilikom prodora kanalizacije u vodovodni sustav.

Kampilobakteri su drugi najčešći uzročnik infektivnih proljeva

Po epidemiološkim značajkama infekcije izazvane kampilobakterima prilično su slične salmonelozama i također spadaju u zoonoze, što znači da se isto tako mogu prenijeti preko životinja. U posljednjih nekoliko godina infekcije su prouzročene kampilobakterima na drugome mjestu po učestalosti bakterijskih uzročnika infektivnih proljeva, odmah nakon salmonela.

Infekcije salmonelama i kampilobakterima češće su u ljetnim mjesecima, kad im više temperature omogućuju brže razmnožavanje.

Escherichia coli – vrlo raširena bakterija

Sojevi Escherichie coli rašireni su širom svijeta. Tom bakterijom najčešće se možemo zaraziti putem zaražene hrane i vode. Moguć je također neposredan prijenos s čovjeka na čovjeka. Važni su prenositelji muhe i drugi kukci.

Kako postupati pri pojavi infektivnog proljeva

Akutni infektivni proljev u pravilu prolazi za 3 do 7 dana bez posebnog liječenja. Važno je brinuti se za dovoljanunos tekućine kako ne bismo dehidrirali. Dehidracija je puno češća kod dojenčadi i male djece, starijih osoba i onih koje imaju teže osnovne bolesti. Za vrijeme akutnog proljeva savjetujemo blagu prilagodbu prehrane.

Ne preporučuje se mlijeko, osim dojenja. Bolesnici moraju jesti hranu koja sadrži dovoljno kalorija, a s druge strane ne ubrzava rad crijeva (peristaltiku) i nije teško probavljiva. Savjetujemo da bolesnici jedu kuhane namirnice koje sadrže škrob (krumpir, tjestenina) i žitarice (riža, pšenica, zob). Primjereni su i kuhano povrće, povrtne juhe, banane, jogurti, krekeri i sl.

U opsežnom ispitivanju u kojem je proučavan utjecaj probiotičke kulture na tijek akutnog proljeva utvrđeno je da probiotička kultura znatno skraćuje trajanje proljevai smanjuje broj pražnjenja crijeva. Probiotička kultura dokazano je sigurna i nije bila povezana s izrazitim nuspojavama.

Najbolja je preventiva

Proljev se može spriječiti pridržavanjem pravila za pripremu hrane te pravilnim spremanjem sirove i pripremljene hrane. Važno je redovito i temeljito prati ruke i brinuti se za upotrebu čiste vode za piće.