Kako izbjeći virusni proljev
Najčešći uzročnici virusnih proljeva su norovirusi, rotavirusi i adenovirusi koje možemo unijeti u probavni sustav zajedno s hranom, vodom ili kroz usta prljavim rukama.
Količina je virusa pri crijevnim virozama, za razliku od većine bakterijskih infekcija, malena. To znači da je za infekciju potrebna mala količina virusa. U slučaju pojave proljeva uzrokovanih norovirusima mogu se zaraziti cijele skupine djece u vrtićima, korisnika domova za starije i nemoćne, svi članovi obitelji, itd.
No infekciji su podložne osobe svih starosnih dobi. Bolest može biti opasna za ranjiviju populaciju, kao što su mala djeca, starije osobe, kronični bolesnici i trudnice. Proljev i povraćanje iscrpljuju zaraženu osobu, no najveća opasnost ipak prijeti od dehidracije.1
Kako spriječiti širenje zarazne crijevne viroze?
1. Pravilna higijena ruku
Ruke je potrebno temeljito prati sapunom i tekućom vodom barem 20 sekundi, prije svega, nakon upotrebe zahoda, mijenjanja pelena, prije jela i prije pripreme hrane. Ako čista voda nije dostupna, preporučujemo upotrebu mokrih higijenskih ili dezinfekcijskih maramica na bazi alkohola. Pravilno pranje ruku potrebno je naučiti i naše najmlađe.
2. Pažljiva priprema i spremanje namirnica
Potrebno je paziti da ne dođe do unakrsne infekcije namirnica mikroorganizmima. Kuhinjske daske, noževe i druga pomagala potrebno je upotrebljavati odvojeno za sirove i za kuhane namirnice.
3. Toplinska obrada
Većina mikroorganizama štetnih za zdravlje može se uništiti zagrijavanjem na temperaturi iznad 70 °C. Meso je potrebno pravilno toplinski obraditi, a voće i povrće prije konzumiranja temeljito oprati u tekućoj vodi.
4. Sigurna upotreba pitke vode
Za piće i umivanje potrebno je upotrebljavati samo sigurnu pitku vodu iz kontroliranih izvora. U Hrvatskoj je voda iz slavine sigurna, no ako otputujete u egzotične krajeve preporučuje se upotreba flaširane vode.
5. Održavanje čistoće
Potrebno je redovito čistiti, prozračivati i dezinficirati sanitarne i druge potencijalno onečišćene prostorije i površine. Ako je član obitelji zaražen virusnim proljevom, potrebno je upotrebljavati odvojene tanjure, čaše ili pribor. Isto tako potrebno je upotrebljavati odvojene ručnike.
6. Razborito odlaganje otpadaka
Upotrijebljene pelene i krpe, zaprljane izlučevinama treba odlagati u plastične vrećice te ih čvrsto zatvoriti jer se virusi šire kapljicama. Višekratne pelene i tkanine trebaju se prati u perilici rublja na visokoj temperaturi.
7. Bolesna djeca trebaju ostati kod kuće
Djeca koja povraćaju ili imaju proljev ne smiju ići u vrtić ili školu. Bolesnici su najviše zarazni jer se sa stolicom izlučuje najviše štetnih mikroorganizama. Budući da su bolesnici zarazni već dan ili dva prije pojave simptoma ili su samo prijenosnici virusa, virusni proljev često je uzročnik epidemije proljeva u vrtićima, školama ili domovima za starije i nemoćne.
Proljev i povraćanje iscrpljuju pacijente, no najveća opasnost ipak prijeti od dehidracije.
8. Cijepljenje može spriječiti infekciju
Na raspolaganju je živo, oslabljeno cjepivo protiv rotavirusa za dojenčad. Cjepivo je izuzetno učinkovito pri sprječavanju infekcija uzrokovanih najčešćim tipovima rotavirusa. Istraživanja su pokazala da cijepljenje sprječava više od 80 % svih infekcija rotavirusom i više od 90 % ozbiljnih infekcija rotavirusom. Pri cijepljenju protiv infekcija uzrokovanih rotavirusom ne može se govoriti o kolektivnoj zaštiti jer ni nakon preboljene bolesti ni nakon cijepljenja ne postoji trajan imunitet te se rotavirusima može zaraziti više puta.3
Neki sojevi korisnih bakterija koji smanjuju trajanje virusnog proljeva preporučuju se i kao preventivna zaštita, a ne samo u slučaju pojave proljeva. Učinkoviti su i kada postoji velika vjerojatnost zaraze, na primjer ako odlazite na egzotično putovanje ili ako se razbolio član vaše obitelji ili dijete u vrtiću.
U slučaju pojave crijevne viroze u vašoj okolini preporučuje se preventivna upotreba dokazano učinkovitih proizvoda s mliječnokiselinskim bakterijama, među kojima je i Lactobacillus rhamnosus GG.
Izvori:
- Driska in bruhanje kot posledica okužbe črevesja. NIJZ, 2015. Dostopno na www.nijz.si/sl/driska-in-bruhanje-kot-posledica-okuzbe-crevesja (13. 10. 2017)
- Tedensko spremljanje prijavljenih virusnih črevesnih bolezni. NIJZ, 2017. Dostopno na www.nijz.si/sl/tedensko-spremljanje-prijavljenih-virusnih-crevesnih-bolezni (13. 10. 2017)
- Rotavirusne okužbe in cepljenje: Vprašanja in odgovori. NIJZ, 2016. Dostopno na www.nijz.si/sites/www.nijz.si/files/uploaded/rotavirusi_vpr_in_odg_za_splet_2016.pdf (13. 10. 2017)