Zašto je važna probiotička kultura i kada?

Tko nas prati u probavnom sustavu?

Ljudsko društvo postaje sve urbanije, industrijaliziranije i naprednije. U razvijenim zemljama razvoj se odražava u kvaliteti života, višem životnom standardu i sve duljem životnom vijeku.

Međutim, u značajke suvremenog načina života spadaju i neredovita prehrana i neuravnoteženi obroci, konzumacija sterilnih/prokuhanih namirnica, stresne situacije i uzimanje lijekova, što brzo uzrokuje oslabljenu otpornost organizma. Prvi cilj većine nabrojenih pogrešaka jesu naši vjerni suputnici i prijatelji, mikroorganizmi u probavnom sustavu. Iako već dugo znamo da su korisni, ipak smo tek u zadnje vrijeme posve svjesni da su za nas životno važni.

Ako želimo odgovoriti na pitanje zašto je probiotička kultura potrebna i kada, moramo najprije upoznati suputnike.

To nije laka zadaća jer ih ima deset puta više nego svih stanica od kojih smo sastavljeni. Osim toga, mikroorganizmi žive u crijevima u odlično organiziranoj zajednici i usko surađuju međusobno i s nama.

Umjesto nas i za nas obavljaju puno korisnih zadaća. Većinu hrane koju pojedemo pomažu nam razgraditi da iz nje dobijemo potrebne hranjive sastojke, štite nas od štetnih tvari i patogenih mikroorganizama te potiču naše stanice na obnovu i očuvanje čvrste crijevne stijenke. Crijevna mikrobiota, kako nazivamo sve mikroorganizme u crijevima, djeluje na razvoj i rad imunološkog sustava, što je osim razgradnje hrane možda njezina najvažnija zadaća. Iz nabrojenoga je jasno da je »zdrava crijevna mikrobiota« nužno potrebna za naše dobro opće stanje tijela, odnosno zdravlje.

Što je crijevna mikrobiota?

Crijevna mikrobiota (mikroflora) jest zajednica svih mikroorganizama u crijevima. Naravno, odmah se postavlja pitanje što je zdrava crijevna mikrobiota? Znanstvenici je sve češće uspoređuju s ekološkom stabilnošću.

Dakle, zdrava mikrobiota stabilna je i uspješno se odupire štetnim vanjskim čimbenicima, a osim toga prilagodljiva je i sposobna za brz povratak na osnovno stanje nakon promjene koju je prouzročio stres. Njezina je sposobnost prilagođavanja ograničena. Ako su stresni čimbenici prejaki (npr. liječenje antibioticima), njezina se stabilnost može poremetiti da sama više ne može brzo uspostaviti stabilno stanje. U svim takvim situacijama mogu pomoći probiotičke kulture. Probiotička kultura dakle pomaže održavati stabilno stanje ili doprinosi bržoj prilagodbi i vraćanju na normalno – zdravo stanje crijevne mikrobiote.

Što je zadaća probiotičkih bakterija?

Probiotičke bakterije moraju imati posebne značajke da se u probavnom sustavu mogu natjecati s bakterijama štetnima za zdravlje, razgraditi sastojke hrane, poticati rad probavnog sustava i pomoći u jačanju prirodne otpornosti.

Pogrešno je mišljenje da jedna probiotička bakterija ima sve nabrojene povoljne učinke jer se međusobno razlikuju. Mogli bismo reći da su neke završile školu preventive, a druge u sposobni terapeuti. Neke su uspješnije u borbi protiv štetnih bakterija, a druge u poticanju rada probavnog sustava i/ili u reguliranju imunološkog sustava. Probiotička kultura može biti učinkovit pomoćnik ili »terapeut« crijevne mikrobiote samo onda ako je pažljivo izabrana, proučena i testirana.