Početna > Česta pitanja

Česta pitanja

Proizvodi WAYA®

Što znači GG u probiotičkom soju Lactobacillus rhamnosus GG?

Lactobacillus rhamnosus GG (ATCC 53103) jest probiotički soj iz vrste mliječnokiselinskih bakterija. Godine 1983. Gorbach i Goldin izolirali su ga iz probavnoga sustava zdravoga čovjeka. Prema inicijalima njihovih prezimena stvorena je ta skraćenica. Lactobacillus rhamnosus GG smatra se najispitanijim sojem na svijetu.

Zašto je soj Lactobacillus rhamnosus GG poseban?

Lactobacillus rhamnosus GG(ATCC 53103) jest mliječnokiselinska bakterija i normalno je prisutna u našim crijevima. Lactobacillus rhamnosus GG najispitivaniji je probiotički soj na kojem je provedeno više od 800 kliničkih ispitivanja, od toga više od 200 istraživanja na različitim kliničkim indikacijama te se smatra najistraženijom probiotičkom kulturom što se tiče pozitivnih učinaka na tijelo i sigurnosti upotrebe.

Što su mliječnokiselinske bakterije?

Bakterije koje su obično probiotičke i uzrokuju mliječnokiselinsko vrenje. To je proces razgradnje ugljikohidrata bez prisutnosti kisika. Pretvaraju šećere u mliječnu kiselinu i snižavanjem pH u crijevima onemogućuju rast patogenih bakterija. To je uobičajena mikroflora koja se nalazi u čovjekovoj usnoj šupljini, probavnom sustavu i rodnici.

Što je mikroenkapsulacija?

Mikroenkapsulacija je proces kojim se čestice krute tvari ili kapi tekućine hvataju u ovojnicu koja štiti sadržaj od štetnih utjecaja iz okoline. Probiotičke kulture su živi organizmi koji povoljno djeluju na zdravlje ljudi. Izuzetno su osjetljivi pri prolasku kroz kiselu okolinu probavnog sustava pa ih treba odgovarajuće zaštititi.

Rezultat mikroenkapsulacije su mikrokapsule koje se mogu podijeliti na jezgru i zaštitnu membranu. Jezgra sadrži djelatnu tvar, odnosno probiotičku kulturu, a zaštitna membrana štiti djelatnu tvar od okoline. Postupak mikroenkapsulacije omogućuje probiotičkoj kulturi preživljavanje do crijeva čak u 90 % i time se osigurava veća količina i najveća moguća učinkovitost probiotičke kulture na mjestu djelovanja – u crijevima.

Kako se čuvaju proizvodi WAYA®?

Proizvodi WAYA® mogu se čuvati na sobnoj temperaturi, zaštićeno od vlage i svjetlosti. Preporučujemo da nakon otvaranja kapi WAYA® potrošite što prije. Ako kapi WAYA® čuvate u hladnjaku, možete ih upotrebljavati najviše dva mjeseca nakon otvaranja.

Mogu li proizvode WAYA® uzimati s tekućinom?

Preporučuje se da WAYA® kapi dijete popije samostalno na žličici. Bočici je priložena kapaljka koja omogućuje jednostavno i precizno doziranje.

WAYA® kapsule popijte s čašom hladne vode.

Gdje mogu kupiti probiotičke proizvode WAYA®?

Proizvodi WAYA® dostupni su u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.

Što će se dogoditi ako uzmem veću dozu probiotičkih proizvoda WAYA® nego što je preporučeno?

Ne trebate se brinuti jer će se suvišna količina izlučiti sa stolicom.

Probiotičke kulture djeluju u tankom i debelom crijevu, gdje se vežu za slobodna mjesta u crijevnoj sluznici. Ako tih mjesta nema dovoljno ili su zauzeta drugim bakterijama, probiotička kultura jednostavno se izlučuje sa stolicom.

Mogu li se kapi i kapsule WAYA® uzimati s antibioticima?

Naravno, antibiotici narušavaju crijevnu mikrofloru i mogu izazvati probavne smetnje. Lactobacillus rhamnosus GG se preporučuje za reguliranje crijevne mikroflore. Pri primjeni probiotičkih proizvoda WAYA® kod antibiotičke terapije preporučujemo dvosatni razmak.

Uzrokuje li WAYA® nuspojave?

U ispitivanjima probiotičkih proizvoda WAYA® nisu primijećene nuspojave, odnosno bile su jednake učinku placeba.

Gdje mogu dobiti više informacija o probiotičkim proizvodima WAYA®?

Za više informacija o probiotičkim proizvodima WAYA® pošaljite e-poruku na info@waya.hr.

Probiotici i prebiotici

Što su probiotici?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi koji osiguravaju koristi za zdravlje domaćina ako se uzmu u dovoljnoj količini. To su nepatogeni mikroorganizmi koji se nalaze u probavnom sustavu, gdje ima jako puno bakterija, čak 1014.

Njihova je zadaća ostvarivanje primjerene crijevne mikroflore koja štiti naše tijelo od štetnih čimbenika, poticanje imuniteta, pomaže nam u razgradnji hrane i dobivanju hranjivih sastojaka. Između ostaloga onemogućuju rast štetnih bakterija i tako sprječavaju probavne tegobe.

Jesu li sve probiotičke kulture jednake?

Svaka pojedina probiotička bakterija – probiotik – ima svoje vlastito ime, npr. Lactobacillus rhamnosus GG (ATCC 53103) i svaka ima svoje posebne značajke.

Probiotička kultura Lactobacilllus rhamnosus GG jest mliječnokiselinska bakterija i normalno je prisutna u našim crijevima. To je jedini »dlakavi« probiotik koji se svojim fleksibilnim bičevima veže za crijevnu sluznicu i povoljno regulira crijevnu mikrofloru. Svaka probiotička kultura ima svoje mjesto povoljnoga djelovanja jer je nemoguće očekivati da će jedna probiotička kultura riješiti sve naše tegobe. Vrijedno je pogledati probiotički proizvod i provjeriti što sadrži.

Što su prebiotici i gdje se nalaze?

Prebiotici su posebna vrsta prehrambenih vlakana (oligosaharidi) koje korisne bakterije u crijevima upotrebljavaju kao hranu. Te korisne bakterije u zamjenu proizvode određene tvari koje u crijevima uspostavljaju povoljne uvjete i hrana su za naše crijevne stanice.

Prebiotici se inače nalaze osobito u povrću (šparoge, češnjak, luk, poriluk, artičoke, cikorija...), a danas se često dodaju prehrambenim proizvodima. Prebiotici koji se najčešće dodaju hrani jesu inulin i oligofruktoza. Za postizanje prebiotičkog učinka potrebna je veća količina konzumiranih probiotika, čak 4 g.

Koja je razlika između probiotika i prebiotika?

Probiotici su žive, dobre bakterije, a prebiotici su neprobavljivi ugljikohidrati i znače hranu za probiotike.

Zašto su tijelu potrebni probiotici i prebiotici?

Kod poremećene crijevne mikroflore pojavljuje se sve više štetnih bakterija i posljedično se javljaju različite probavne smetnje (proljev, zatvor, nadimanje, napuhnutost…). Probiotici su dobre bakterije koje povoljno djeluju na naš organizam tako što uspostavljaju ravnotežu i uklanjaju probavne tegobe. Prebiotici su hrana za dobre bakterije.

Kada je dobro početi uzimati probiotičku kulturu?

Ako se jave različite probavne smetnje, najvjerojatnije se poremetila ravnoteža crijevne mikroflore, što znači da se u crijevima smanjio broj dobrih i povećao broj štetnih bakterija. To mogu prouzročiti različiti čimbenici:

  • infekcije izazvane virusima i bakterijama
    Od studenog do travnja najviše se povećava mogućnost infekcije virusima (rotavirus, norovirus, adenovirus) koji uzrokuju povraćanje i proljev. Gotovo sva djeca mlađa od pet godina obolijevaju od infekcije rotavirusom. Bakterijske infekcije najčešće se javljaju kao otrovanje zaraženom hranom i vodom.
  • liječenje antibioticima
    Antibiotici uništavaju bakterije, ali ne znaju birati i tako osim štetnih bakterija uništavaju jako velik broj dobrih, nužno potrebnih bakterija. Važno je uz svaku terapiju istodobno s antibiotikom uzimati i probiotičke kulture kako bi se spriječila pojava različitih probavnih smetnji.
  • nepravilna prehrana
    Suvremena prehrana sterilizirana je i pasterizirana, što znači da je osim štetnih bakterija odstranjenih i velik broj dobrih bakterija koje povoljno djeluju na našu crijevnu mikrofloru.
  • različita putovanja
    Na putovanjima u različite krajeve susrećemo se s drukčijim bakterijama u okolini, hrani i vodi. To ne moraju baš biti štetne bakterije, ali budući da naše tijelo nije naviklo na njih, može nam se poremetiti crijevna mikroflora i pojaviti različite probavne smetnje. Napor, promjena prehrane, stres i alkoholna pića mogu također uzrokovati proljev. Međutim, na prvom su mjestu zaražena hrana i piće. Pritom ne smijemo zaboraviti pribor za jelo opran u zaraženoj vodi, kocke leda i neflaširanu vodu u kojoj ima jako puno mikroorganizama kojima su lokalni stanovnici prilagođeni, a mi, turisti, nismo.
  • starost
    S godinama se smanjuju obrambene funkcije crijevne mikroflore i mogu se pojaviti različite probavne tegobe: proljev, zatvor, nadimanje…
Jesu li probiotičke bakterije prisutne i u drugoj hrani, a ne samo u jogurtu, odnosno mliječnim proizvodima?

Probiotičke bakterije mogu se dodavati i drugoj hrani, međutim važno je da u probiotičkim proizvodima probiotičke bakterije prežive.

Probiotici su živi mikroorganizmi i osjetljivi su na utjecaj vanjskih čimbenika – sobna temperatura, vlaga, svjetlost utječu na sniženje koncentracije probiotičkih bakterija u proizvodima. Probiotičkim bakterijama bogati su prije svega fermentirani mliječni proizvodi kao što su probiotički jogurti, kefir, kiselo mlijeko, sirevi…, pa i fermentirano povrće, na primjer kiseli kupus. U fermentiranim mliječnim probiotičkim proizvodima za osiguravanje odgovarajuće količine probiotičke kulture treba osigurati hladan lanac (održavanje propisane temperature hrane neprekidno od proizvodnje do potrošnje).

Propisanu temperaturu na kojoj moramo čuvati hranu obično ćemo naći na deklaraciji, odnosno ambalaži proizvoda. Kod probiotičkih jogurta propisana je temperatura od 8 °C ili niža. Posebno je u ljetnim mjesecima teško održavati tu temperaturu i pitanje je kolika je koncentracija probiotičke kulture u jogurtu prilikom primjene.

Što su sinbiotici?

Sinbiotici su kombinacija probiotika (korisne bakterije) i prebiotika (vlakana).

Vitamin D

Što je vitamin D?

Vitamin D je topljiv u masti i nalazi se u dva oblika, kao vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 prisutan je u biljnim namirnicama, a vitamin D3 prije svega u namirnicama životinjskoga podrijetla. Vitamin D3 može se uz sunčevu svjetlost i pod utjecajem UVB zraka sintetizirati u koži.

Kakva je uloga vitamina D u tijelu?

Najvažnija je uloga vitamina D održavanje krvne koncentracije kalcija i fosfora tako što povećava njihovu apsorpciju u crijevima.

Kad je moguć nedostatak vitamina D?

Nedostatak vitamina D nastupa osobito onda kad je zbog premalog izlaganja suncu stvaranje vitamina D premalo i/ili ga prehranom ne unosimo dovoljno. To je pogotovo važno kod dojenčadi i male djece. Dojenčad naime ne izlažemo direktnom suncu i ako je samo dojena, prehranom ne unosi dovoljno vitamina D.

Preporuka je da se dojenčadi od prvoga tjedna dalje dodaje vitamin D u prehranu, u količini 400 µg, odnosno 10 I. J. Preporučeno je dodavanje vitamina D i djeci do 18. godine života te starijim ljudima, odnosno svima onima koji ne unose dovoljno vitamina D s prehranom i nisu dovoljno izloženi suncu.

Kakve su posljedice premalog unosa vitamina D u tijelo?

Nedostatak vitamina D kod dojenčadi i male djece uzrokuje rahitis, kod kojega se primjećuju zadebljanja na hrskavici, deformacije skeleta i manja snaga mišića.

Izrazito preniska razina vitamina D kod odraslih uzrokuje razgradnju kostiju. Mogući su čak spontani prijelomi kostiju. Nedostatak vitamina D doprinosi nastanku osteoporoze u starosti. Zbog nedostatka vitamina D postoji mogućnost lošije apsorpcije kalcija.

Blagi znakovi koji ukazuju na nedostatak vitamina D jesu iscrpljenost, bolovi u mišićima i kostima.

Je li nedostatak vitamina D uopće prisutan kod ljudi?

Nedostatak vitamina D zdravstveni je problem u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Ispitivanja ukazuju na loše zadovoljavanje preporučenog dnevnog unosa vitamina D; naime predškolska djeca uzmu samo 21 % preporučenog unosa, a mladi 60 %.

Nedovoljan unos vitamina D karakterističan je osobito zimi, kad je izloženost sunčevom svjetlu puno manja nego ljeti. Mala izloženost sunčevom svjetlu prisutna je kod starijih ljudi koji su vezani za dom, odnosno domove za starije i nemoćne te je kod njih prisutan nedostatak vitamina D i posljedično je povećana sklonost prijelomima kostiju.

Koje namirnice sadrže vitamin D?

Vitamin D sadrže prvenstveno masne ribe, riblje ulje, jetra i žumanjak. Biljne namirnice sadrže manje količine vitamina D. Dokazano je da neki lišajevi sadrže vitamin D3.

Može li se sunčanjem prouzročiti prekomjerno stvaranje vitamina D?

Sunčanjem se ne mogu premašiti odgovarajuće količine vitamina D, naime tijelo ga stvara samo onoliko koliko je potrebno. Kod normalne izloženosti sunčevim zrakama u koži se sintetizira 20–50 μg vitamina D na dan. U zimskom razdoblju uobičajena izloženost sunčevim zrakama ne omogućuje dovoljnu biosintezu vitamina D, stoga je obavezan dodatni unos vitamina D s prehranom.

Probavne smetnje

Što je akutni proljev?

O proljevu – dijareji – govorimo kod iznenadnog i čestog izlučivanja rjeđe stolice. Proljev obično možemo smiriti sami, a ako traje nekoliko dana, osobito kod djece, nužan je razgovor s liječnikom. Proljevi mogu nastati zbog infekcije virusima, bakterijama ili parazitima. Uzrok proljeva izazvanog bakterijama najčešće je otrovanje hranom ili vodom i takvi proljevi mogu se pojaviti kod kuće i na putovanjima.

Osim proljeva mogući su i drugi simptomi, npr. grčevi u trbuhu, povišena temperatura, glavobolja i povraćanje. Pri pojavi proljeva poremećena je ravnoteža crijevne mikroflore, prevladavaju štetne bakterije i to uzrokuje probavne smetnje poput proljeva.

Koliko je često pražnjenje crijeva kod proljeva?

Proljev se može razvrstati u tri kategorije: blagi, umjereni i teški.

Kod blagog proljeva stolica se izlučuje do tri puta na dan, krvni tlak je normalan, bolesnik pri ustajanju iz kreveta ili stolice nema vrtoglavicu.

Kod umjerenog proljeva stolica se izlučuje četiri do pet puta na dan, prilikom mijenjanja položaja bolesnik ima blagu vrtoglavicu, a može imati i visoku temperaturu (38 °C).

Kod teškog proljeva bolesnik izlučuje stolicu šest do devet puta na dan, može imati visoku temperaturu, nizak krvni tlak, brzo kucanje srca, bolove u trbuhu, općenito je onemoćao, brzo diše ili ima smetnje svijesti.

Što je proljev na putovanju?

Zbog promjene okoline, prehrane i prehrambenih navika na godišnjem odmoru, odnosno na putovanjima obično imamo tegobe s probavom (nadimanje, proljev, zatvor). Probavne tegobe može izazvati promijenjena, ali bezopasna bakterijska flora okoline. Možemo se također zaraziti hranom ili vodom inficiranom fekalijama.

Proljev na putovanju, odnosno godišnjem odmoru jest akutni proljev kod kojega se izlučuje tekuća stolica više puta na dan. Proljev se obično javlja u prvom tjednu putovanja ili boravka u drugoj okolini i obično nestaje unutar tri do pet dana (samo kod infekcije parazitima može trajati više od mjesec dana).

Prate ga povišena tjelesna temperatura, grčevi u trbuhu, povraćanje, glavobolja, umor i rjeđe stolica sa sluzi ili krvlju. Zbog proljeva i povraćanja (uobičajeni znakovi virusnog proljeva ili bakterijskog proljeva) nužno je potrebna rehidracija i dodavanje odgovarajuće probiotičke kulture.

Koje su preventivne mjere za sprječavanje probavnih tegoba na putovanjima?

Najvažnija mjera za sprječavanje proljeva na putovanju jest pridržavanje higijenskih mjera i izbjegavanje zaražene hrane ili vode. Preporučujemo pijenje flaširane vode, konzumiranje kuhane hrane, a voće i povrće treba oguliti prije jela.

Osim svih navedenih mjera preporučuje se da nekoliko dana prije odlaska na put započnete primjenu probiotičke kulture i nastavite sve vrijeme trajanje putovanja.

Kada govorimo o proljevu nakon primjene antibiotika?

U crijevnoj mikroflori postoji ravnoteža između dobrih i štetnih bakterija. Upotreba antibiotika ključna je u liječenju različitih sistemskih infekcija, međutim antibiotici uništavaju i štetne i dobre bakterije te tako remete ravnotežu među bakterijama u crijevima. To može uzrokovati slabljenje crijevne mikroflore te posljedično pojavu proljeva i drugih simptoma.

Dokazano je da do 39 % ljudi može razviti proljev kao posljedicu uzimanja antibiotika, a on može biti akutnog, učestalog ili kroničnog oblika. Osim proljeva mogu se pojaviti i drugi simptomi: mučnina, povraćanje, sindrom iritabilnog crijeva, slabost. Simptomi se mogu pojaviti nekoliko sati nakon prekida liječenja antibioticima ili čak 6–8 tjedana nakon liječenja antibioticima.

Kako postupiti kod akutnog proljeva?

Kod akutnog proljeva obično su potrebne jednostavne, ali hitne mjere kao što je trenutačna nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita, nadoknada dobrih bakterija u crijevima i reguliranje probave te uravnotežena prehrana za vrijeme trajanja proljeva. Za sprječavanje širenja infekcije vrlo je važna higijena.

Koliko dugo možemo sami liječiti proljev kod djeteta?

Opća je preporuka za posjet liječnika dva do tri dana ako se proljev ne smiri ili ako primijetimo prve znakove dehidracije. Kod djece treba obavezno uzeti u obzir dob: što je dijete mlađe, to se prije preporučuje posjet liječnika.

Što je laksativ?

Tvar za lakše pražnjenje crijeva.

Što je liofilizacija?

Liofilizacija ili sušenje zamrzavanjem jest postupak kojim se uklanja voda iz bioloških i organskih tvari koje bi se zagrijavanjem oštetile, a istodobno se zadržavaju njihova struktura i sastav.

back to top