Utjecaj vitamina D na imunološki sustav djece

Urška Simonišek, dr. med., specijalizantica pedijatrije
Posljednjih godina jako je poraslo zanimanje za vitamin D i njegovo dodavanje prehrani jer je poznato da se vitamin D u tijelu pretvara u hormon koji utječe na gotovo sve događaje u našem organizmu.
Utjecaj vitamina D na imunološki sustav djece

Vitamin D utječe na:

  • očuvanje zdravih kostiju i zuba,
  • normalnu apsorpciju kalcija i fosfora,
  • normalan rad mišića,
  • diobu stanica i
  • imunološki sustav.

Utjecaj vitamina D na imunološki sustav

Mogli bismo jednostavno reći da vitamin D utječe na reakciju imunološkog sustava kad je to potrebno i sprječava ga da pretjerano radi kada nije potrebno. Upravo se taj utjecaj vitamina D masovno proučava već nekoliko godina.

Kako vitamin D utječe na imunološki sustav?

Vitamin D u svom je aktivnom obliku signalna molekula koja se veže za poseban receptor i preko njega može utjecati na imunološki sustav čovjeka.

Signal pojačan aktivnim oblikom vitamina D može utjecati na povećanje urođenog imuniteta na patogene mikroorganizme bakterijskoga ili virusnog podrijetla i na povećanje stečenog imuniteta.

Vitamin D utječe na reakciju imunološkog sustava kad je to potrebno i sprječava ga da pretjerano radi kada nije potrebno.

Signalizacija vitamina D također sprječava upalni imunološki odgovor koji je temelj autoimunih procesa i regulira alergijske odgovore. U tijeku su različita istraživanja koja proučavaju vezu između vitamina D i infekcija, autoimunih događaja i alergijskih bolesti, ali točne veze još nisu poznate.

Receptor za koji se veže aktivni oblik vitamina D nalazi se u tankom i debelom crijevu, stanicama odgovornim za izgradnju kostiju, nekim stanicama imunološkog sustava, nekim stanicama gušterače koje sudjeluju u regulaciji razine šećera u tijelu i većini drugih organa kao što su mozak, srce, koža, spolni organi, prostata i dojke te u nekim krvnim stanicama.

Imunološki sustav djeteta

Imunološki sustav djeteta još nije sazrio nakon rođenja jer se dijelom mora razviti u kontaktu s vanjskim čimbenicima, a dijelom je dijete zaštićeno protutijelima koja je dobivalo od majke tijekom trudnoće. Stoga se sazrijevanje imunološkog sustava odvija sve vrijeme i slično je odrasloj osobi tek u dobi od oko tri godine. Mnoge infekcije dišnog i probavnog sustava dio su prirodnog jačanja dječjeg imunološkog sustava, pa su djeca često bolesna do predškolske dobi, a infekcije mogu trajati dulje i imati teži tijek.

Mnoge infekcije dišnog i probavnog sustava dio su prirodnog jačanja dječjeg imunološkog sustava, pa su djeca često bolesna do predškolske dobi.

Infekcije i vitamin D

U metaanalizi više istraživanja, u kojima je sudjelovalo više od 7400 djece, utvrđeno je da djeca sa sepsom imaju preniske razine vitamina D. Kod djece koja su tijekom istraživanja dobivala dodatak vitamina D nije primijećena manja učestalost bolesti donjih dišnih putova, međutim, djeca koja su primljena na jedinice intenzivne njege zbog te infekcije imala su niže razine vitamina D od one koja nisu trebala tako intenzivno liječenje. Ti rezultati podupiru hipotezu da bi održavanje dovoljne količine vitamina D kod djece moglo smanjiti broj infekcija. Ista ta istraživanja također su pokazala da je manje dnevno doziranje vitamina D učinkovitije od jednokratnih velikih doza.

Alergijske bolezni in vitamin DAlergijske bolesti i vitamin D

Manje istraživanje u kojem su djeca s različitim stupnjevima atopijskog dermatitisa dobivala dodatak vitamina D tijekom tri mjeseca pokazalo je da se stanje djece s blagim i umjerenim dermatitisom lagano popravilo, vjerojatno zbog smanjenja broja imunoloških stanica u krvi.

Istraživanjima je utvrđeno da je nedostatak vitamina D čest kod djece oboljele od astme i da bi to moglo značajno utjecati na regulaciju imunoloških stanica kod mladih astmatičara. Još nije poznato može li dodavanje vitamina D smanjiti broj pogoršanja astme u praksi.

Alergija na hranu

Teoretski modeli povezuju nedostatak vitamina D s pojavom alergija na hranu jer bi odgovarajuća nadoknada vitamina D tijekom trudnoće i ranog djetinjstva trebala utjecati na povećanje tolerancije, povećati imunitet crijevne sluznice, pomoći pri uspostavi tzv. dobrih crijevnih bakterija, smanjiti učestalost crijevnih infekcija i tako utjecati na smanjenje učestalosti alergija na hranu kod djece.

Nedostatak vitamina D i alergija na hranu

Godine 2022. trebalo bi biti završeno australsko istraživanje koje će pokazati vezu između pojave alergija na hranu i dodavanja vitamina D djeci koja dobivaju dodatak vitamina D od dojenačke dobi do dobi od jedne godine u usporedbi s djecom koja ne dobivaju dodatak vitamina D. Kada djeca budu imala godinu dana, provjerit će se učestalost alergija na hranu, a istovremeno ćemo dobiti i podatke o učestalosti infekcija i drugih alergijskih bolesti. 

Neurološke bolesti i vitamin D

Receptor za koji se veže aktivni oblik vitamina D čest je i u različitim dijelovima mozga. Između ostalog, nekoliko je istraživanja pokazalo da vitamin D sprječava proizvodnju enzima koji se stvara u živčanim stanicama kad im nedostaje kisika ili kod bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove te multiple skleroze.

Autoimune bolesti i vitamin D

Neka su istraživanja dokazala da je smanjena vrijednost vitamina D kod laboratorijskih životinja povezana sa simptomima kod autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa, sistemskog eritemskog lupusa, dijabetesa tipa I i upalnih bolesti crijeva te da povećava rizik od virusnih infekcija poput tuberkuloze, a vjerojatno i gripe. Istraživanja na ljudima još uvijek traju i još nisu potvrdila gore navedene tvrdnje.

Sažetak

Poznato je da se nedostatak vitamina D jednako često pojavljuje i kod odraslih i kod djece, stoga djeca u dobi od jednog tjedna nadalje dobivaju dodatak vitamina D. Zbog svestranog učinka vitamina D na procese u našem tijelu već se dugi niz godina istražuje kako bi se dodavanjem vitamina D prehrani mogao poboljšati naš imunološki sustav i time smanjiti broj infekcija te spriječiti ili utjecati na alergijske i autoimune bolesti. Točne veze i učinci između gore opisanih bolesti i vitamina D uglavnom su nepoznati, više se informacija može očekivati u narednim godinama, ali je jasno da je potencijal vitamina D na tom području vrlo velik.

Literatura

  1. Vassallo, M. F., & Camargo, C. A. (2010). Potential mechanisms for the hypothesized link between sunshine, vitamin D, and food allergy in children. Journal of Allergy and Clinical Immunology, 126(2), 217–222. doi:10.1016/j.jaci.2010.06.011
  2. The impact of vitamin D deficiency on immune T cells in asthmatic children: a case-control study Haïfa Maalmi, Anissa Berraïes, Eya Tangour, Jamel Ammar, Hanadi Abid, Kamel Hamzaoui, Agnes Hamzaoui, J Asthma Allergy. 2012; 5: 11–19. Published online 2012 May 9. doi: 10.2147/JAA.S29566
  3. Yakoob MY, Salam RA, Khan FR, Bhutta ZA. Vitamin D supplementation for preventing infections in children under five years of age. Cochrane Database of Systematic Reviews 2016, Issue 11. Art. No.: CD008824. DOI: 10.1002/14651858.CD008824.pub2
  4. Michael F Holick, Sunlight and vitamin D for bone health and prevention of autoimmune diseases, cancers, and cardiovascular disease, The American Journal of Clinical Nutrition, Volume 80, Issue 6, December 2004, Pages 1678S–1688S, https://doi.org/10.1093/ajcn/80.6.1678S
  5. Fernandes de Abreu, D. A., Eyles, D., & Féron, F. (2009). Vitamin D, a neuro-immunomodulator: Implications for neurodegenerative and autoimmune diseases. Psychoneuroendocrinology, 34, S265–S277. doi:10.1016/j.psyneuen.2009.05.023
  6. Agmon-Levin, N., Theodor, E., Segal, R. M., & Shoenfeld, Y. (2012). Vitamin D in Systemic and Organ-Specific Autoimmune Diseases. Clinical Reviews in Allergy & Immunology, 45(2), 256–266. doi:10.1007/s12016-012-8342-y
back to top