5 kriterija za odabir kvalitetnoga probiotičkog proizvoda

prof. dr. Irena Rogelj
Broj znanstvenih dokaza o korisnim učincima probiotika na zdravlje ljudi neprestano raste. Međutim, unatoč najnovijim kvalitetnim kliničkim ispitivanjima mnogi proizvodi te vrste upitne su ili neprovjerene kvalitete, a ipak još uvijek ostaju na tržištu, gdje probiotike najčešće nalazimo u obliku namirnica i dodataka prehrani.
5 kriterija za odabir kvalitetnoga probiotičkog proizvoda

Želite li odabrati kvalitetan probiotik za sebe i svoje najdraže, ali se ne snalazite među punim policama proizvoda koji su na prvi pogled jednaki, a pitate se koji je najbolji? Čitajte dalje i saznat ćete što znanost trenutačno kaže o probioticima, a i ono što vas najviše zanima – koje ćete kriterije uzeti u obzir pri odabiru najkvalitetnijeg probiotika na tržištu.

Pet značajki kvalitetnih probiotičkih proizvoda

Početni parametri kvalitete probiotičkoga proizvoda već su naznačeni u definiciji probiotika jer naglašavaju vitalnost mikroorganizma i dozu potrebnu za učinak. Međutim, kada govorimo o probiotičkom proizvodu, susrećemo se s dodatnim zahtjevima jer on mora biti – bilo da je riječ o dodatku prehrani ili lijeku – pravilno deklariran, funkcionalan i siguran.

Usredotočite se na pet obilježja kvalitetnih probiotičkih proizvoda pri odabiru probiotika. 

1. Probiotički proizvod sadrži dokumentirane probiotičke sojeve namijenjene ciljnoj populaciji i prodaje se u ljekarnama.

Kako bi se soj definirao kao probiotik nakon testova in vitro, testova na staničnim linijama ili tkivima i na različitim životinjskim modelima, potrebne su potvrde učinkovitosti i sigurnosti u kliničkim ispitivanjima u kojima sudjeluju ljudi. Preporuka struke je da se klinička ispitivanja provode u više centara, a rezultati moraju biti objavljeni u priznatim znanstvenim časopisima. 

Kupnja probiotičkih proizvoda preporučuje se u ljekarnama ili provjerenim internetskim ljekarnama jer one stručno provjeravaju proizvode prije dodavanja među svoje zalihe. Osim toga, pri kupnji u ljekarni uvijek su na raspolaganju stručna pomoć i savjet farmaceuta.

Probiotici spadaju u novu generaciju proizvoda koji brišu granice između prehrambenih proizvoda, dodataka prehrani i lijekova, stoga se zakonodavstvo još uvijek priprema, a kvaliteta i kontrola kvalitete probiotičkih proizvoda prepušteni su savjesti proizvođača.

2. Probiotički proizvod sadrži deklarirani broj živih probiotičkih sojeva.

Pravilno označavanje proizvoda mora sadržavati oznaku roda, vrste i soja u skladu s priznatom znanstvenom nomenklaturom, opis soja i minimalni broj živih stanica svakoga probiotičkog soja na kraju njegova roka trajanja.

3. Učinkovitost probiotičkoga proizvoda dokazana je odgovarajućim kliničkim ispitivanjima.

Klinička ispitivanja u kojima sudjeluju ljudi usmjerena su na proučavanje različitih učinaka probiotičkoga soja, kao što su statistički i biološki karakteristično poboljšanje simptoma, niži rizik od obolijevanja, duže vrijeme između ponovnog obolijevanja i brži oporavak.

4. Preporučena doza

Na probiotičkome proizvodu jasno je navedena preporučena doza, što osigurava učinkovitost probiotika u skladu sa zdravstvenom tvrdnjom.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, ako se primjenjuju u dovoljnim količinama, blagotvorno utječu na zdravlje domaćina.

5. Kontrolu kvalitete probiotičkoga proizvoda provode vanjski specijalizirani laboratoriji s akreditiranim metodama za probiotičke proizvode.

Pri odabiru probiotika za sebe i svoje najdraže pobrinite se da proizvod ispunjava svih pet navedenih kriterija i sigurno ćete odabrati pravi put do regulirane probave.

Izvori:

  1. European Commission. EU register on nutrition and health claims. ec.europa.eu/food/safety/labelling_nutrition/claims/register/public/. Pristupljeno: 10. 7. 2020.
  2. WGO Global Guideline Probiotics and prebiotics. World Gastroenterology Organisation, 2017. 35 str.
  3. FAO/WHO. 2001. Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic acid bacteria. Report of a Joint FAO/WHO Expert Consultation on Evaluation of Health and Nutritional Properties of Probiotics in Food Including Powder Milk with Live Lactic Acid Bacteria. Rome, FAO – Food and Agriculture Organization of the United Nations: 34 str.
  4. FAO/WHO. 2002. Guidelines for the Evaluation of Probiotics in Food. Report of a Joint FAO/WHO Working Group on Drafting Guidelines for the Evaluation of Probiotics in Food. London Ontario, Canada, s. 1-11.
  5. European Food Safety Authority (EFSA). 2007. Introduction of a Qualified Presumption of Safety (QPS) approach for assessment of selected microorganisms referred to EFSA. The EFSA Journal, 587, 1‐16.
  6. EFSA FEEDAP. 2018. Guidance on the characterisation of microorganisms used as feed additives or as production organisms. EFSA Journal 16(3):5206, 24 pp. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2018.5206
  7. Fenster, K. et al. The Production and Delivery of Probiotics: A Review of a Practical Approach. Microorganisms, 2019, 7, 83; doi:10.3390/microorganisms7030083
  8. Nivoliez, A. et al. Influence of manufacturing processes on cell surface properties of probiotic strain Lactobacillus rhamnosus Lcr35®. Appl. Microbiol. Biotechnol. 2015, 99, 399–411
  9. Grześkowiak, Ł. Et al. Manufacturing process influences properties of probiotic bacteria. Br. J. Nutr. 2011, 105, 887–894.
  10. Kiekens, S. et al. Impact of spray-drying on the pili of Lactobacillus rhamnosus GG. Microbial Biotechnology, 2019, 12, 849–855.
back to top