Plivanje i proljev

U vodama za kupanje nalaze se jednaki uzročnici koji i inače često uzrokuju crijevne infekcije (Campylobacter spp., Salmonella spp., Giardia spp., Cryptosporidium spp. i enterički virusi), i to u znatno višim koncentracijama nego u hrani ili vodi za piće.

Za vrijeme plivanja prosječno popijemo od 10 do 150 ml vode u sat vremena. Djeca se često igraju u plićaku i pijesku gdje je koncentracija mikroba najviša. Osim toga, djeca ostaju u vodi dulje od odraslih, često rone, popiju više te vode i češće stavljaju stvari u usta. Stoga djeca mlađa od deset godina obolijevaju od proljeva češće nego odrasli.

Bakterije, virusi i paraziti – uzročnici infektivnog proljeva

Na javnim kupalištima (bazeni, jezera, rijeke) redovito se provjerava kvaliteta vode. Kad je potrebno, kupalište se može i zatvoriti ako se u vodi dokaže povišena koncentracija indikatorskih bakterija (Escherichia coli i druge koliformne bakterije) koje ukazuju na fekalno zagađenje vode za kupanje.

Tim metodama, nažalost, ne možemo dokazati prisutnost enteričkih virusa i parazita, koji isto tako mogu izazvati akutni proljev. Jezera i rijeke mogu biti onečišćeni zbog izmeta životinja kada su u blizini pašnjaci ili kanalizacija nije primjereno uređena. Viša koncentracija mikroba na kupalištima može se pojaviti i nakon velikih kiša, kada meteorske vode otapaju životinjski izmet u zemlju, a potomu rijeke ili jezera.

Omiljena kupališta na kojima ima puno kupača također znače veći rizik od pojave crijevnih infekcija. U tim slučajevima riječ je o prijenosu infekcije s čovjeka na čovjeka. Najčešći virusni uzročnici proljeva, a prevladavaju osobito norovirusi i rotavirusi, otporni su na dezinficiranje klorom što omogućuje njihovo širenje u javnim i privatnim bazenima. Najčešći su izvor infekcije mala djeca koja imaju ili su imala proljev u posljednjih 48 sati. Norovirusi i rotavirusi otporni su na dezinficiranje klorom.

Kada je vjerojatnost infekcije najveća

Najveći rizik za pojavu crijevne infekcije nakon plivanja ili sportskih aktivnosti u slatkim vodama postoji kod djece mlađe od deset godina, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunitetom. Djeca do pete godine života imaju najveći rizik infekcije jer još nisu razvili otpornosti na rotaviruse (osim ako su bili cijepljeni). pijesku na obali mikrobi su prisutni u višim koncentracijama. Budući da se djeca često igraju u pijesku, mikrobima su izloženi češće i dulje od odraslih.

Prilično je visok rizik i zakopavanje u pijesak. Naime, tada veće količine pijeska ulaze neposredno u usta. I sportske aktivnosti kod kojih smo dulje vremena u kontaktu s vodom uzrokuju veći rizik od crijevnih infekcija. Tu spadaju triatlon, jedrenje na dasci, vožnja zmaja i ronjenje. Utvrđeno je također da se veslanjem i ribolovom povećava rizik od crijevnih infekcija, a vjerojatnost akutnog proljeva povećava se za čak 40–50 % u usporedbi sa sportskim aktivnostima gdje nismo u kontaktu s vodom.

Različiti znakovi crijevne infekcije

Znakovi infekcije mogu se pojaviti već nekoliko sati (ako smo se zarazili virusima) ili nekoliko dana (ako smo se zarazili parazitima) nakon izlaganja onečišćenoj vodi. Kod virusnih infekcija najveća tegoba može biti povraćanje, nakon čega slijedi više ili manje izražen proljev.

Kod bakterijskih uzročnika, osim proljeva, mogu biti prisutni i vrućica, bolovi u trbuhu, opće loše stanje, a povraćanje je manje izraženo. Osobito se kod infekcija izazvanih parazitima može pojaviti kronični (dugotrajni) proljev, za koji je značajno da se razdoblja normalnoga pražnjenja crijeva izmjenjuju s razdobljima proljeva. Kronični proljev moguć je prije svega kod osoba s oslabljenim imunitetom.

Zbog dugotrajnog proljeva mogu se pojaviti znaci i simptomi povezani s nedostatkom vitamina i minerala, koji se zbog kroničnog proljeva lošije apsorbiraju iz crijeva. Čak i kad proljev uzrokovan infekcijom parazitima već prođe, bolesnici se još nekoliko tjedana ili mjeseci mogu žaliti na tegobe povezane sa sindromom razdražljivog crijeva. Kakvi će biti vaši simptomi crijevne infekcije, ovisi o tome jeste li se zarazili bakterijama, virusima ili parazitima.

Uzimanje probiotičkih kultura skraćuje trajanje akutnog proljeva

Kao i kod svih akutnih crijevnih infekcija najvažnije je nadoknađivati tekućinu da se ne pojavi dehidracija. Posebna ograničenja kod odabira vrste hrane i pića nisu potrebna. Ne preporučujemo hranu i pića koji ubrzavaju peristaltiku ili nadimaju, dakle, masnu hranu, mahunarke, alkohol, kofeinske napitke, veće količine mlijeka, ljute začine, svježe voće i povrće. U nekoliko ispitivanja dokazano je da uzimanjeprobiotikaskraćuje trajanje akutnog proljeva i ujedno pridonosi bržoj normalizaciji crijevne flore, što je istodobno važan čimbenik u sprječavanju nastanka sindroma razdražljivoga crijeva.

Da bismo u ljetnim mjesecima uživali u aktivnostima na vodi, treba zapamtiti nekoliko činjenica kojima se može značajno smanjiti rizik od nastanka crijevnih infekcija:

• Kupajte se na uređenim kupalištima gdje se više puta dnevno kontroliraju kvaliteta i čistoća vode.
• Ako kod kuće imate bazen, također se morate redovito brinuti za čistu vodu i dovoljnu koncentraciju dezinficijensa u vodi.
• Ako imate proljev, ne odlazite u vodu, nego s kupanjem pričekajte barem 48 sati od posljednje tekuće stolice. To vrijedi i za djecu.
• Izbjegavajte kupanje i sportske aktivnosti u vodi u koju se slijevaju kanalizacija ili vode s pašnjaka.
• Izbjegavajte plivanje i sportske aktivnosti u vodi koja je mutna, ima neobičan miris ili je vidljivo onečišćena.
• Ne preporučujemo namjerno pijenje vode za kupanje i dulje zadržavanje u plićaku.
• Ako je ikako moguće, nakon plivanja ili igre u vodi istuširajte se čistom vodom.