Vitamin D u prehrani djece
Najpoznatiji egzogeni oblici vitamina D jesu ergokalciferol (vitamin D2) iz biljnih namirnica i kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskoga podrijetla.
Endogeni vitamin D je kolekalciferol koji je ljudsko tijelo sposobno stvoriti iz kolesterola uz djelovanje sunčane svjetlosti (UVB-zračenje). Međutim, svi ti oblici vitamina D moraju se aktivirati u dva stupnja hidroksilacije, u jetri i bubrezima, gdje konačno nastaje aktivan oblik – 1,25 dihidroksi kolekalciferol.
Održavanjem odgovarajuće razine kalcija i fosfata u serumu vitamin D omogućuje normalnu mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva. Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija, a ima i druge uloge u organizmu, kao što su modulacija staničnog rasta, neuromišićnih i imunoloških funkcija te smanjenje upalnih procesa.
Nedostatak vitamina D
Zbog rasta i razvoja nedostatak vitamina D najčešći je kod djece, osobito mlađe od tri godine. Kod novorođenčadi je status vitamina D vrlo uvjetovan vitaminskim statusom majke, o kojemu ovisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku.
Glavni razlozi nedostatka vitamina D kod dojenčadi jesu prehrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako ona nije moguća, na adaptiranom mlijeku, uvođenje namirnica koje imaju razmjerno malo vitamina D i, zbog opasnosti od opeklina, mala izloženost suncu.
Upravo zbog tih razloga Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu preporučuje dodavanje vitamina D kod dojenčadi nakon navršenog 1 mjeseca života, bez obzira na majčin vitaminski status.
Nedostatak vitamina D može imati teške posljedice za djetetovo zdravlje, među kojima je najpoznatiji rahitis. Za tu je bolest karakteristična demineralizacija koštanog tkiva koja uzrokuje omekšavanje i deformaciju kostiju, usporen razvoj zubne cakline i dentina, hipokalcijemiju, bol u kostima,slabost mišića, lošije napredovanje i nizak rast.
Nedostatak vitamina D može imati teške posljedice za djetetovo zdravlje, među kojima je najpoznatiji rahitis.
Kod sve je dojenčadi i djece rizik od nedostatka vitamina D povećan, a posebno su rizične skupine:
- tamnoputa djeca,
- djeca koje su kratko i rijetko izložena suncu (koja su većinom u zatvorenim prostorijama i tijelo im je uglavnom prekriveno odjećom),
- djeca koja su dugo dojena do kasnog razdoblja dojenja i ne dobivaju dodatak vitamina D,
- djeca s nekim kroničnim bolestima.
Budući da je utvrđena toksičnost vitamina D, preporučujemo da se vitamin D uvijek dodaje pod nadzorom stručnjaka. Velike doze vitamina D mogu prouzročiti prije svega hiperkalcijemiju, koja se zatim povezuje s pojavom velike žeđi, zaostatka u rastu, anoreksije, povraćanja, smanjenoga IQ te s kalcifikacijom mekoga tkiva i stvaranjem bubrežnih kamenaca.
Prirodnih izvora vitamina D ima malo.Masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i ulje iz jetre bakalara najbogatiji su izvori vitamina D3, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i žumanjku.
Dobar izvor ergokalciferola, odnosno vitamina D2 jesu gljive i kvasci. Danas se upravo ta dva oblika dodaju mlijeku i mliječnim proizvodima te drugim namirnicama koje imaju prirodno vrlo malo vitamina D.
Sunce nije samo najveći izvor energije nego i vitamina D, stoga je dugo, toplo ljeto najbolja suplementacija "sunčanog vitamina".
