NEDOSTATAK VITAMINA D
Posljedice nedostatka vitamina D
Najčešća je posljedica nedostatka vitamina D kod dojenčadi i male djece rahitis. To je bolest kostiju za koju je karakteristično omekšavanje koštanoga tkiva, kosti postaju puno osjetljivije, često se savijaju i lome. Drugi su simptomi bolesti smanjena snaga mišića i smanjeni mišićni tonus.
Izrazito preniska razina vitamina D kod odraslih uzrokuje razgradnju kostiju. Mogući su čak spontani prijelomi kostiju. Nedostatak vitamina D doprinosi nastanku osteoporoze u starosti. Zbog nedostatka vitamina D postoji mogućnost lošije apsorpcije kalcija.
Blagi znakovi koji ukazuju na nedostatak vitamina D jesu iscrpljenost, bolovi u mišićima i kostima.
Zašto je uzimanje vitamina D važno?
Za jake kosti
Nedostatak vitamina D mijenja metabolizam minerala, što uzrokuje nisku mineralnu gustoću kosti i povećava rizik od gubitka koštane mase ili lomova.
Za imunološki sustav
Receptor za vitamin D prisutan je u većini stanica našeg tijela. Tako utječe i na stanice prirođenog imunološkog sustava i omogućuje njihov normalan rad.
Za zdrave zube
Vitamin D potreban je u procesu normalne tvorbe i mineralizacije zuba. Ključan je za njihov rast, razvoj i održavanje normalnih zuba.
Jeste li znali?
Razna istraživanja utvrdila su vezu između nedostatka vitamina D te učestalosti pojave infekcija dišnog sustava i gripe.
Utjecaj vitamina D na zdravlje
Vitamin D doprinosi:
- normalnoj apsorpciji, odnosno upotrebi kalcija i fosfora
- normalnoj razini kalcija u krvi
- održavanju normalnih kostiju
- održavanju normalnih zuba
- normalnoj funkciji imunološkog sustava
Kad je moguć nedostatak vitamina D?
Nedostatak vitamina D nastupa osobito kad je zbog nedovoljnog izlaganja suncu smanjeno stvaranje vitamina D i/ili kad ga prehranom ne unosimo dovoljno. To je osobito važno kod dojenčadi i male djece.
Naime, dojenčad ne izlažemo direktnom suncu i ako je samo dojena, prehranom ne unosi dovoljno vitamina D. Preporuka je da se dojenčadi od prvoga tjedna nadalje dodaje vitamin D u prehranu.
Dodavanje vitamina D preporučuje se i djeci do 18. godine života te starijim ljudima, odnosno svima onima koji ne unose dovoljno vitamina D s prehranom i nisu dovoljno izloženi suncu.
Vitamin D u prehrani
Prirodnih izvora vitamina D ima malo. Najviše ga sadrže masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i riblje ulje, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i žumanjku. Dobar izvor također su gljive i kvasci. Danas se upravo ta dva oblika dodaju mlijeku i mliječnim proizvodima te drugim namirnicama koje prirodno imaju vrlo malo vitamina D.
U ispitivanjima udruženja pedijatara utvrđeno je da je rizik od nedostatka vitamina D kod dojenčadi i djece povećan, a najproblematičniji je za djecu do treće godine života.
Dodavanje vitamina D
Dodavanje vitamina D preporučuje se za svu djecu u prvoj godini života, bez obzira na to jesu li dojena ili ne. Međutim, zbog učestalog nedostatka vitamina D, dodavanje je često potrebno i u drugim dobnim skupinama.
Budući da je utvrđena štetnost velikih količina vitamina D, preporučuje se da se vitamin D uvijek dodaje pod nadzorom stručnjaka. Velike doze vitamina D prvenstveno mogu prouzročiti povišene razine kalcija u krvi, što dovodi do pojave velike žeđi, usporavanja rasta, anoreksije, povraćanja, smanjenog IQ-a, kalcifikacije mekog tkiva i stvaranja bubrežnih kamenaca.
