O KORISNIM BAKTERIJAMA

Ključno o korisnim mliječnokiselinskim bakterijama
U našem probavnom sustavu nalaze se naši odani prijatelji – prirodno prisutni mikroorganizmi koje zajednički nazivamo crijevnom mikroflorom.
Crijevna mikroflora sastoji se uglavnom od dobrih bakterija koje pomažu u održavanju zdravlja naših crijeva, a time i zdravlja našega cijelog organizma. Naime, ravnoteža crijevne mikroflore izuzetno je važna za pravilno djelovanje imunološkog sustava.
Narušena ravnoteža crijeva
Zašto se narušava ravnoteža u crijevima?
- infekcije izazvane virusima i bakterijama
- nepravilna prehrana
- stres
- liječenje antibioticima
- nerazvijenost crijevne mikroflore kod dojenčadi
- smanjena sposobnost obnove crijevne mikroflore kod starijih osoba
Posljedice narušene ravnoteže u crijevima
U slučaju narušene ravnoteže crijeva doživljavamo dobro poznate neugodnosti poput:
- opće slabosti
- usporene probave
- grčeva
- napuhnutosti
- proljeva ili
- zatvora
Dodavanjem korisnih mliječnokiselinskih bakterija u svoju prehranu možemo uravnotežiti crijevnu mikrofloru.
Zašto su korisne mliječnokiselinske bakterije važne?
Korisne mliječnokiselinske bakterije su živi mikroorganizmi koji povoljno djeluju na naše tijelo ako ih uzimamo u dovoljnim količinama. Njihova je zadaća ostvariti odgovarajuću crijevnu mikrofloru koja:
- štiti naše tijelo od štetnih čimbenika,
- potiče naš imunološki sustav,
- pomaže nam u razgradnji hrane i apsorbiranju hranjivih sastojaka,
- onemogućuje rast štetnih bakterija i tako sprječava probavne tegobe.
To su živi organizmi koji su osjetljivi na prolazak kroz kiselu okolinu probavnoga sustava, stoga ih treba zaštititi na odgovarajući način.
Postupak mikroenkapsulacije pruža vrlo učinkovitu zaštitu. Tim postupkom bakterije dobivaju posebnu zaštitnu ovojnicu koja im omogućuje preživljavanje na putu do crijeva u pet puta većoj mjeri nego kod kultura koje nisu mikroenkapsulirane.
Jedan od najistraženijih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG, koji se nalazi i u Waya proizvodima.
Kako djeluju korisne mliječnokiselinske bakterije?
Korisne mliječnokiselinske bakterije djeluju na tri razine:
Utječu na sastav crijevne mikroflore
Zauzimaju prostor na crijevnoj sluznici za koju se inače vežu štetne bakterije koje mogu prouzročiti infekciju. mliječnokiselinske bakterije izlučuju neke tvari kojima se ostvaruju nepovoljne životne prilike za loše bakterije.Jačaju crijevnu sluznicu i pospješuju njezinu obnovu
Mliječnokiselinske bakterije čine kratkolančane masne kiseline koje su hranjive tvari za stanice crijevne stijenke, stoga pospješuju njihov rast.Povoljno djeluju na imunološki sustav
Aktivacijom imunoloških stanica mliječnokiselinske bakterije potiču mehanizme protiv kroničnih infekcija. Izuzetno snažan utjecaj na imunološki sustav imaju i zato jer se u crijevima nalazi čak 70 % imunološkog sustava.
Lactobacillus rhamnosus GG ima visok stupanj preporuka te je:
- dokazano djelotvoran kod akutnoga proljeva (skraćuje trajanje akutnoga proljeva za jedan dan)
- dokazano djelotvoran u sprječavanju probavnih smetnji tijekom uzimanja antibiotika
- primjeren za olakšavanje i prevenciju atopijskog dermatitisa kod alergije na kravlje mlijeko
Izvori:
- Vighi G et al. Allergy and the gastrointestinal system. Clin Exp Immunol. 2008 Sep; 153(Suppl 1): 3–6.
- Zhang et al. Impacts of Gut Bacteria on Human Health and Diseases. Int. J. Mol. Sci. 2015, 16, 7493-7519.
- Floch et al. The Microbiota in Gastrointestinal Pathophysiology, Implications for Human Health, Prebiotics, Probiotics, and Dysbiosis. Elsevier, 2017.
- Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
- Vandenplas et al. Probiotics: an update. J Pediatr (Rio J). 2015 Jan-Feb;91(1):6-21.
- Bermudez-Brito et al. Probiotic mechanisms of action. Ann Nutr Metab. 2012;61(2):160-74.
- Segers. Towards a better understanding of Lactobacillus rhamnosus GG – host interactions. From 11th International Symposium on Lactic Acid Bacteria. Microbial Cell Factories 2014;13(Suppl 1):S7.
- Floch et al. Recommendations for probiotics use – 2015 update, Proceedings and Consensus Opinion. J Clin Gastroenterol. 2015; 49:S69-73
- Guarino et al. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/ European Society for Pediatric: Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2014;59:132–152.
- Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.