NEDOSTATAK VITAMINA D

Dojenčad i djeca osobito su podložna riziku od nedostatka vitamina D i moguće su teže posljedice za zdravlje djeteta. Stoga je posebno važno osigurati djeci dovoljnu količinu vitamina D, uključujući ga i u obliku dodataka prehrani.
Nedostatak vitamina D

Posljedice nedostatka vitamina D

Najčešća je posljedica nedostatka vitamina D kod dojenčadi i male djece rahitis. To je bolest kostiju za koju je karakteristično omekšavanje koštanoga tkiva, kosti postaju puno osjetljivije, često se savijaju i lome. Drugi su simptomi bolesti smanjena snaga mišića i smanjeni mišićni tonus.

Izrazito preniska razina vitamina D kod odraslih uzrokuje razgradnju kostiju. Mogući su čak spontani prijelomi kostiju. Nedostatak vitamina D doprinosi nastanku osteoporoze u starosti. Zbog nedostatka vitamina D postoji mogućnost lošije apsorpcije kalcija.

Blagi znakovi koji ukazuju na nedostatak vitamina D jesu iscrpljenost, bolovi u mišićima i kostima.

Zašto je uzimanje vitamina D važno?

  • Za jake kosti

    Nedostatak vitamina D mijenja metabolizam minerala, što uzrokuje nisku mineralnu gustoću kosti i povećava rizik od gubitka koštane mase ili lomova.

  • Za imunološki sustav

    Receptor za vitamin D prisutan je u većini stanica našeg tijela. Tako utječe i na stanice prirođenog imunološkog sustava i omogućuje njihov normalan rad.

  • Za zdrave zube

    Vitamin D potreban je u procesu normalne tvorbe i mineralizacije zuba. Ključan je za njihov rast, razvoj i održavanje normalnih zuba.

Jeste li znali?

Razna istraživanja utvrdila su vezu između nedostatka vitamina D te učestalosti pojave infekcija dišnog sustava i gripe.

Utjecaj vitamina D na zdravlje

Vitamin D doprinosi:

  • normalnoj apsorpciji, odnosno upotrebi kalcija i fosfora
  • normalnoj razini kalcija u krvi
  • održavanju normalnih kostiju
  • održavanju normalnih zuba
  • normalnoj funkciji imunološkog sustava

Kad je moguć nedostatak vitamina D?

Nedostatak vitamina D nastupa osobito kad je zbog nedovoljnog izlaganja suncu smanjeno stvaranje vitamina D i/ili kad ga prehranom ne unosimo dovoljno. To je osobito važno kod dojenčadi i male djece.

Naime, dojenčad ne izlažemo direktnom suncu i ako je samo dojena, prehranom ne unosi dovoljno vitamina D. Preporuka je da se dojenčadi od prvoga tjedna nadalje dodaje vitamin D u prehranu.

Dodavanje vitamina D preporučuje se i djeci do 18. godine života te starijim ljudima, odnosno svima onima koji ne unose dovoljno vitamina D s prehranom i nisu dovoljno izloženi suncu.

Vitamin D u prehrani

Prirodnih izvora vitamina D ima malo. Najviše ga sadrže masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i riblje ulje, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i žumanjku. Dobar izvor također su gljive i kvasci. Danas se upravo ta dva oblika dodaju mlijeku i mliječnim proizvodima te drugim namirnicama koje prirodno imaju vrlo malo vitamina D.

U ispitivanjima udruženja pedijatara utvrđeno je da je rizik od nedostatka vitamina D kod dojenčadi i djece povećan, a najproblematičniji je za djecu do treće godine života.

Dodavanje vitamina D

Dodavanje vitamina D preporučuje se za svu djecu u prvoj godini života, bez obzira na to jesu li dojena ili ne. Međutim, zbog učestalog nedostatka vitamina D, dodavanje je često potrebno i u drugim dobnim skupinama.

Budući da je utvrđena štetnost velikih količina vitamina D, preporučuje se da se vitamin D uvijek dodaje pod nadzorom stručnjaka. Velike doze vitamina D prvenstveno mogu prouzročiti povišene razine kalcija u krvi, što dovodi do pojave velike žeđi, usporavanja rasta, anoreksije, povraćanja, smanjenog IQ-a, kalcifikacije mekog tkiva i stvaranja bubrežnih kamenaca.

Izaberite provjerenu kvalitetu

back to top