O KORISNIM BAKTERIJAMA

Korisne mliječnokiselinske bakterije su mikroorganizmi koji pozitivno utječu na naše zdravlje. Dodavanjem korisnih bakterija u prehranu možete regulirati crijevnu mikrofloru.
Probiotik i probavne tegobe

Ključno o korisnim mliječnokiselinskim bakterijama

U našem probavnom sustavu nalaze se naši odani prijatelji – prirodno prisutni mikroorganizmi koje zajednički nazivamo crijevnom mikroflorom.

Crijevna mikroflora sastoji se uglavnom od dobrih bakterija koje pomažu u održavanju zdravlja naših crijeva, a time i zdravlja našega cijelog organizma. Naime, ravnoteža crijevne mikroflore izuzetno je važna za pravilno djelovanje imunološkog sustava.

[Translate to Hrvatski:] Kar 70 % celic imunskega sistema se nahaja v črevesju.

Jeste li znali?

Čak 70 % stanica imunološkog sustava nalazi se u crijevima.

Narušena ravnoteža crijeva

Zašto se narušava ravnoteža u crijevima?

  • infekcije izazvane virusima i bakterijama
  • nepravilna prehrana
  • stres
  • liječenje antibioticima
  • nerazvijenost crijevne mikroflore kod dojenčadi
  • smanjena sposobnost obnove crijevne mikroflore kod starijih osoba

Posljedice narušene ravnoteže u crijevima

U slučaju narušene ravnoteže crijeva doživljavamo dobro poznate neugodnosti poput:

  • opće slabosti
  • usporene probave
  • grčeva
  • napuhnutosti
  • proljeva ili
  • zatvora

Dodavanjem korisnih mliječnokiselinskih bakterija u svoju prehranu možemo uravnotežiti crijevnu mikrofloru.

Zašto su korisne mliječnokiselinske bakterije važne?

Korisne mliječnokiselinske bakterije su živi mikroorganizmi koji povoljno djeluju na naše tijelo ako ih uzimamo u dovoljnim količinama. Njihova je zadaća ostvariti odgovarajuću crijevnu mikrofloru koja:

  • štiti naše tijelo od štetnih čimbenika,
  • potiče naš imunološki sustav,
  • pomaže nam u razgradnji hrane i apsorbiranju hranjivih sastojaka,
  • onemogućuje rast štetnih bakterija i tako sprječava probavne tegobe.

To su živi organizmi koji su osjetljivi na prolazak kroz kiselu okolinu probavnoga sustava, stoga ih treba zaštititi na odgovarajući način.

Probiotiki in mikroenkapsulacija

Postupak mikroenkapsulacije pruža vrlo učinkovitu zaštitu. Tim postupkom bakterije dobivaju posebnu zaštitnu ovojnicu koja im omogućuje preživljavanje na putu do crijeva u pet puta većoj mjeri nego kod kultura koje nisu mikroenkapsulirane.

Jedan od najistraženijih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG, koji se nalazi i u Waya proizvodima.

Kako djeluju korisne mliječnokiselinske bakterije?

Korisne mliječnokiselinske bakterije djeluju na tri razine:

  1. Utječu na sastav crijevne mikroflore

    Zauzimaju prostor na crijevnoj sluznici za koju se inače vežu štetne bakterije koje mogu prouzročiti infekciju. mliječnokiselinske bakterije izlučuju neke tvari kojima se ostvaruju nepovoljne životne prilike za loše bakterije.

  2. Jačaju crijevnu sluznicu i pospješuju njezinu obnovu

    Mliječnokiselinske bakterije čine kratkolančane masne kiseline koje su hranjive tvari za stanice crijevne stijenke, stoga pospješuju njihov rast.

  3. Povoljno djeluju na imunološki sustav

    Aktivacijom imunoloških stanica mliječnokiselinske bakterije potiču mehanizme protiv kroničnih infekcija. Izuzetno snažan utjecaj na imunološki sustav imaju i zato jer se u crijevima nalazi čak 70 % imunološkog sustava.

Najistraženiji soj

Jedna od najistraženijih mliječnokiselinskih bakterija na svijetu je Lactobacillus rhamnosus GG. Normalno je prisutna u našim crijevima i djelotvorno pomaže u očuvanju ravnoteže naše crijevne mikroflore. Riječ je »dlakavoj« mliječnokiselinskoj bakteriji koja se svojim fleksibilnim vlaknastim izraslinama (cilijama) izvrsno veže za crijevnu sluznicu i uspješno se »bori« protiv štetnih bakterija.

Lactobacillus rhamnosus GG ima visok stupanj preporuka te je:

Izvori:

  • Vighi G et al. Allergy and the gastrointestinal system. Clin Exp Immunol. 2008 Sep; 153(Suppl 1): 3–6.
  • Zhang et al. Impacts of Gut Bacteria on Human Health and Diseases. Int. J. Mol. Sci. 2015, 16, 7493-7519.
  • Floch et al. The Microbiota in Gastrointestinal Pathophysiology, Implications for Human Health, Prebiotics, Probiotics, and Dysbiosis. Elsevier, 2017.
  • Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
  • Vandenplas et al. Probiotics: an update. J Pediatr (Rio J). 2015 Jan-Feb;91(1):6-21.
  • Bermudez-Brito et al. Probiotic mechanisms of action. Ann Nutr Metab. 2012;61(2):160-74.
  • Segers. Towards a better understanding of Lactobacillus rhamnosus GG – host interactions. From 11th International Symposium on Lactic Acid Bacteria. Microbial Cell Factories 2014;13(Suppl 1):S7.
  • Floch et al. Recommendations for probiotics use – 2015 update, Proceedings and Consensus Opinion. J Clin Gastroenterol. 2015; 49:S69-73
  • Guarino et al. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/ European Society for Pediatric: Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2014;59:132–152.
  • Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
back to top