Imunološki sustav i crijeva – što im je zajedničko?

Imunološki sustav i sluznice

Imunološki sustav štiti nas od upada štetnih tvari i bakterija, virusa te drugih mikroorganizama. Imunološki sustav mora biti posebno aktivan tamo gdje postoje velike mogućnosti prodora mikroorganizama.

Koža, koja je prilično nepropusna, ima velik kontakt s vanjskim svijetom jer se njezina površina sastoji od mrtvih stanica, a izlučuje i masnoću u obliku loja.

Međutim, zbog svoje svrhe (prolazak plinova, osjetilna funkcija, apsorpcija hranjivih tvari, razmnožavanje), sluznica dišnih, probavnih i spolnih organa mora biti propusnija. Zbog te propusnosti, velike površine i položaja, dišni i probavni sustav vrlo su izloženi, stoga su respiratorne i probavne infekcije također česte, ali uglavnom blaže, o čemu vodi računa naš imunološki sustav.

Sluznica nosa također si pomaže stvaranjem sluzi i dlačicama koje su svojevrsna prepreka, a sluznice donjih dišnih putova pomažu refleksom kašlja. Osim toga, sluznica dišnih putova također ima opsežan limfni sustav s imunološkim stanicama koje se aktiviraju po potrebi.

Probavni sustav

Probavni sustav ima važnu ulogu u ravnoteži imunološkog sustava. Zbog velike površine kontakt s vanjskim okruženjem je velik, kroz crijeva prolazi sve što progutamo, a osim hrane i tekućina to mogu biti i opasne tvari te mikroorganizmi poput bakterija, parazita, gljivica i virusa.

Naš probavni sustav sadrži veliku većinu svih imunoloških stanica, limfnih folikula i protutijela koji zajedno čine naš imunološki sustav, što ukazuje na to koliko je probavni sustav važan u obrani tijela.

Dobri i loši podražaji

Dakle, zadaća je imunološkog sustava razlikovati dobre i loše podražaje te po potrebi poduzeti mjere. Prilikom prodora bakterija, virusa, parazita, gljivica ili otrovnih tvari aktiviraju se različite imunološke stanice koje koriste različite načine obrane od napadača. Imunološke stanice prepoznaju strana tijela, a pritom mogu međusobno komunicirati i izlučivati tvari koje onemogućuju napadače i izazvati upalu.

Naravno, važno je također da imunološki sustav zna prepoznati što mu uistinu prijeti. Kad imunološki sustav reagira pogrešno, može učiniti više štete nego koristi. Kad imunološki sustav prepozna kao loše tvari one koje zapravo nisu opasne (poput tvari iz hrane) i aktivira upalni odgovor, možemo razviti alergiju na hranu.

Kada imunološki sustav napadne vlastite stanice, možemo oboljeti od autoimunih bolesti. Stanice crijevnoga imunološkog sustava mogu putem krvi i limfe putovati i u druge organe – poput dišnog sustava, mokraćnog sustava i reproduktivnih organa – te mogu utjecati na imunološke procese u njima.

Dobre bakterije

Osim imunoloških stanica koje napadaju mikroorganizme i druge strane tvari, dio naše obrane sastoji se i od komenzalnih bakterija, tzv. dobrih bakterijau našem probavnom sustavu koje se natječu za hranu i prostor s patogenim/štetnim organizmima.

Suradnja imunološkog sustava i dobrih bakterija smanjuje mogućnost razmnožavanja štetnih organizama u tolikoj mjeri, da bi prouzročili bolesti. Dobre bakterije također pomažu u sintezi vitamina K i nekih vitamina B-kompleksa, a sudjeluju i u probavi neprobavljene hrane, osiguravajući na taj način dodatne hranjive tvari.

Kad se rodi, novorođenče nema gotovo nikakve bakterije u probavnom sustavu; preuzima ih od mame i iz okoline. Dakle, svatko od nas ima gotovo jedinstvenu kolekciju od više stotina vrsta bakterija u crijevima, a njihova zajednička težina može premašiti 1 kilogram. Raspodjela tih bakterija utječe na razvoj imunološkog sustava i na njegovu funkciju.

Dobre mliječnokiselinske bakterije

Kada uzimamo antibiotike, oni ubijaju i dobre i loše bakterije, ali ne djeluju na gljivice, što može prouzročiti gljivične infekcije i rast loših bakterija. Crijevni mikrobi također su važni za sazrijevanje i funkcioniranje imunološkog sustava.

Klinička ispitivanja potvrdila su da neke mliječnokiselinske bakterijemogu vratiti zdravu ravnotežu crijevnih mikroba nakon uzimanja antibiotika te nakon bakterijskog gastroenteritisa, kronične upalne bolesti crijeva, infekcije mokraćnih putova i infekcija nakon operacija.

Brojna istraživanja pokazala su važnost ravnoteže crijevnih bakterija i njihovu uključenost u rad probave, dobivanje hranjivih tvari i stjecanje imuniteta, a njihova je neravnoteža povezana sa stanjima poput sindroma iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, celijakije, pa čak i dijabetesa tipa 2, pretilosti i alergija. Najnovija istraživanja također pokazuju da bi neke vrste dobrih bakterija mliječne kiseline, zajedno s promjenama prehrane, mogle imati potencijal u liječenju depresije.