Šest otkrivenih mitova o proljevu

Sebastjan Rozman, mr. pharm.
Proljev ili dijareja je češće pražnjenje crijeva popraćeno rjeđom stolicom. Može biti akutan ili kroničan. Proljev je neugodna tegoba i rijetko je predmet otvorenog razgovora, stoga je i dalje okružen mnogim mitovima, dezinformacijama i bakinim savjetima kako se nositi s njim. Iako na račun proljeva najčešće zbijamo šale i ne posvećujemo mu toliko pažnje, treba naglasiti kako može biti riječ o ozbiljnom zdravstvenom stanju. Stoga vas pozivamo da zajedno razbijemo šest najčešćih mitova koji se tiču liječenja proljeva.
Proljev i zdravlje

1. mit: Proljev se ne može pojaviti samo zbog stresa

Činjenica: Uvjerenje da je proljev uvijek zaraznog (bakterijskog ili virusnog) podrijetla pogrešno je. Osim središnjega živčanog sustava postoji i periferni živčani sustav čiji je velik dio posebna isprepletenost živaca uprobavnom sustavu, poznata i pod nazivom „drugi ili trbušni mozak“. Ova su dva sustava usko povezana i, naravno, utječu jedan na drugi. Stres, definiran kao akutna prijetnja ravnoteži organizma, uzrokuje promjene u interakcijama u tzv. cerebro-intestinalnoj osi, što se može pojaviti u vidu različitih probavnih tegoba, često i u obliku proljeva. 

Stoga nismo iznenađeni da tijekom suočavanja sa stresnim situacijama najčešće pribjegavamo izreci: „I sama pomisao na to utječe loše na moj apetit!“ Proljev povezan sa stresom, osobito kada se javlja u izmjeničnim intervalima sa zatvorom ili jakim bolovima u trbuhu, može biti pokazatelj drugih, ozbiljnijih zdravstvenih problema, najčešće sindroma iritabilnog crijeva (IBS) ili upalne bolesti crijeva (IBD). Ako kod sebe prepoznate takav obrazac probavnih tegoba ovisnih o stresu, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom.

2. mit: Proljev nema bitan utjecaj na djelovanje imunološkog sustava.

Činjenica: Novija istraživanja otkrivaju iznimnu važnost crijeva, odnosno zdrave crijevne mikroflore u održavanju jakog imunološkog odgovora jer se gotovo 80 % svih stanica imunološkog sustava nalazi u našim crijevima. Tijekom evolucije naš se imunološki sustav razvio u simbiozi s raznovrsnom crijevnom mikroflorom. Brojni korisni mikroorganizmi pružali su i još uvijek pružaju molekularne signale koji podržavaju razvoj i sazrijevanje imunoloških stanica i doprinose preciznijoj regulaciji imunoloških odgovora u organizmu.

Pojava proljeva znači pojavu crijevne disbioze (narušenog odnosa između „dobrih“ i „loših“ bakterija), što zauzvrat slabi naš imunološki sustav i tako nas čini osjetljivijima na uzročnike zaraznih bolesti. Upravo zbog te jake veze između zdravih crijeva i imunološkog odgovora presudno je da se u slučaju proljeva pobrinete za obnavljanje zdrave crijevne mikroflore. Preporučujemo upotrebu kapsula WAYA Biotic jer sadrže najintenzivnije i najtemeljitije istraženu korisnu probiotičku bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG. Kao odraz vremena u kojem živimo, gdje se naš svakodnevni život isprepliće s neprestanom opasnošću od moguće zaraze novim virusom, održavanje jakog imunološkog odgovora na visokoj razini itekako je važno.

Novija istraživanja otkrivaju iznimnu važnost crijeva, odnosno zdrave crijevne mikroflore u održavanju jakog imunološkog odgovora jer se gotovo 80 % svih stanica imunološkog sustava nalazi u našim crijevima.

3. mit: „Putni“ proljev ne postoji ili se javlja vrlo rijetko.

Činjenica: Akutni, tzv. „putni“ proljev najčešća je bolest koja pogađa putnike koji putuju u zemlje u razvoju gdje odgovarajuća razina higijene nije samorazumljiva (veći dijelovi Afrike, južne i istočne Azije te Južne Amerike). Strategija prevencije putnoga proljeva mjerama za izbjegavanje „rizične“ lokalne prehrane često je neuspješna jer je uživanje u dobroj, zanimljivoj i raznovrsnoj domaćoj kuhinji jedna od glavnih želja putnika. Iz tog je razloga poželjno uzeti sa sobom komplet za simptomatsko liječenje proljeva na putovanja u manje razvijene dijelove svijeta. Evo i primjera sadržaja takvoga kompleta:

  • oralna rehidracijska sol
  • sredstva koja smanjuju nadraženost crijeva (posavjetujte se s odabranim ljekarnikom)
  • odgovarajući probiotik čija terapija započinje tjedan dana prije planiranog putovanja

4. mit: Od lijekova samo antibiotici mogu prouzročiti proljev.

Činjenica: Antibiotici osim štetnih bakterija uništavaju i dobre bakterije naše crijevne mikroflore i tako mijenjaju njezin sastav. Ta znanstveno dokazana činjenica uglavnom je dobro poznata među ljudima. Međutim, manje smo informirani o svim ostalim skupinama lijekova koji mogu izazvati proljev. Proljev je zapravo relativno česta nuspojava koja obuhvaća oko 7 % svih nuspojava lijeka. U ostale češće skupine lijekova koji uzrokuju proljev spadaju:

  • laksativi
  • antacidi (lijekovi za neutraliziranje želučane kiseline) koji sadrže magnezij
  • nesteroidni protuupalni lijekovi (npr. ibuprofen)
  • lijekovi koji utječu na djelovanje krvožilnog sustava
  • antidepresivi
  • neki antineoplastični lijekovi (lijekovi protiv raka)

Ako dobijete proljev nakon početka terapije novim lijekom ili nakon promijenjene doze već poznatog lijeka, preporučuje se da se o tome posavjetujete sa svojim liječnikom.

Antibiotici osim štetnih bakterija uništavaju i dobre bakterije naše crijevne mikroflore i tako mijenjaju njezin sastav.

5. mit:Za najbržu eliminaciju proljeva pobrinut ćemo se postom, odnosno smanjenim unosom hrane, jer ćemo na taj način probavnom sustavu omogućiti odmor i regeneraciju.

Činjenica: Nažalost, takav pristup samoliječenju proljeva i dalje je vrlo česta praksa, unatoč istraživanjima koja pokazuju da post uzrokuje odgođenu regeneraciju crijeva, smanjenu probavnu aktivnost i pojavu potencijalne pothranjenosti. Iako ne u punoj mjeri, apsorpcija hranjivih sastojaka još uvijek se odvija tijekom proljeva, stoga moramo paziti da ne bude pretjerane promjene u količini i raznovrsnosti hrane.

Smjernice preporučuju promjenu vremenskih i količinskih rasporeda pojedinih obroka. Preporučuje se hranjenje šest puta dnevno jer nadražena crijeva lakše podnose takav način prehranjivanja od rjeđih i većih obroka. U svakom slučaju, treba osigurati odgovarajuću hidrataciju dovoljnim unosom vode i nadoknadom izgubljenih elektrolita, po mogućnosti oralnim rehidracijskim solima.

6. mit:Tijekom proljeva preporučuje se dijeta koja se sastoji isključivo od banana, riže, jabučne kaše i prepečenca.

Činjenica: Gore opisanu dijetu, tzv. BRAT (banana, riža, jabučna (engl. apple) kaša, toast), koja je nesumnjivo dio mnogih „bakinih savjeta protiv proljeva“, stručna javnost danas više ne preporučuje. Neki elementi takve dijete, posebno banane koje sadrže pektin (polisaharid koristan za probavni sustav) i kalij (poboljšava apsorpciju vode i elektrolita), dokazano blagotvorno utječu na crijeva.

Iako dijeta BRAT u početku stvarno smiruje želudac i smanjuje proljev, takav restriktivni pristup prehrani tijekom proljeva ne osigurava tijelu dovoljno makronutrijenata (proteina i masti) i mikroelemenata (vitamina i minerala) koji su vitalni za normalan rad organizma i ključni akteri u procesu oporavka nakon proljeva. Novije smjernice stoga preporučuju da što prije prijeđemo na zdravu, uravnoteženu i raznovrsnu prehranu uz izbjegavanje različitih nadražujućih skupina hranjivih tvari (začinjena hrana; pržena hrana; slatka hrana; umjetni zaslađivači; hrana bogata vlaknima).

Proljev često možemo savladati samostalno, a posjet liječniku preporučuje se:

  • kad se proljevi ponavljaju
  • ako se vaše stanje ne poboljša u roku od 48 sati
  • proljev je krvav
  • proljev sadrži sluz
  • osim proljeva prisutni su jaki bolovi u trbuhu

Izvori:

  1. Sullivan PB. Nutritional management of acute diarrhea. Nutrition. 1998 Oct;14(10):758-62. doi: 10.1016/s0899-9007(98)00078-1. PMID: 9785356.
  2. World Health Organization. (‎2005)‎. The treatment of diarrhoea : a manual for physicians and other senior health workers, 4th rev. World Health Organization.
  3. https://www.healthline.com/health/brat-diet#effectiveness (Pristupljeno 29. 1. 2020.)
  4. Abraham B, Sellin JH. Drug-induced diarrhea. Curr Gastroenterol Rep. 2007 Oct;9(5):365-72. doi: 10.1007/s11894-007-0044-x. PMID: 17991336.
  5. Steffen R, Hill DR, DuPont HL. Traveler's diarrhea: a clinical review. JAMA. 2015 Jan 6;313(1):71-80. doi: 10.1001/jama.2014.17006. PMID: 25562268.
  6. Konturek PC, Brzozowski T, Konturek SJ. Stress and the gut: pathophysiology, clinical consequences, diagnostic approach and treatment options. J Physiol Pharmacol. 2011 Dec;62(6):591-9. PMID: 22314561.
  7. Shi N, Li N, Duan X, Niu H. Interaction between the gut microbiome and mucosal immune system. Mil Med Res. 2017;4:14. Published 2017 Apr 27. doi:10.1186/s40779-017-0122-9
  8. https://neurohacker.com/how-the-gut-microbiota-influences-our-immune-system (Pristupljeno 30. 1. 2020.)
back to top