Zatvor ili konstipacija

Sebastjan Rozman, mr. pharm.
Zatvor je jedna od najčešćih probavnih tegoba jer se na temelju analiza ambulantnih posjeta i upitnika procjenjuje da čak 15 posto stanovništva pati od tog stanja.

Svatko se ponekad osjeća »zatvoreno«. To nije nikakav razlog za paniku jer iza pojave zatvora vrlo rijetko stoji ozbiljna bolest. Svakako je riječ o neugodnom iskustvu koje je usko povezano s kvalitetom života onih koji se suočavaju sa zatvorom.

(Psihološki) Teret kroničnoga zatvora

Kada zatvor preraste u kroničnu tegobu, može u potpunosti podrediti svakodnevni život osobe. Naime, ljudi s kroničnim zatvorom često doživljavaju:

  • stalnu potrebu za blizinom zahoda
  • osjećaj srama zbog prirode svoje tegobe
  • niže samopouzdanje
  • psihičku iscrpljenost

Istraživanja su utvrdila da osobe koje se kronično bore protiv zatvora pokazuju jednak pad kvalitete zdravlja, društvenih kontakata i psihičke dobrobiti kao što je karakteristično za ljude koji se suočavaju s ozbiljnijim zdravstvenim stanjima poput osteoartritisa, reumatoidnog artritisa, kronične alergije ili dijabetesa.

Stoga vas pozivamo da saznate što je zatvor, zašto se javlja, što možete učiniti sami i kako vam probiotici mogu pomoći u borbi protiv zatvora.

Zatvor je vrlo česta pojava

Zatvor je jedna od najčešćih probavnih tegoba jer se na temelju analiza ambulantnih posjeta i upitnika procjenjuje da čak 15 posto stanovništva pati od tog stanja. Treba istaknuti da zatvor pogađa žene dvostruko češće od muškaraca. Trudnice su posebno izložene riziku, osobito u posljednjim mjesecima trudnoće, kada se zbog značajnog povećanja djelovanja spolnih hormona i pojave mehaničkih prepreka zbog promjena u tjelesnoj građi taj neugodni problem javlja vrlo često.

Međutim, na zatvor također utječe dob jer se učestalost simptoma povezanih sa zatvorom povećava s godinama i veliko je opterećenje za starije osobe. U literaturi se navodi da nakon 60. godine zatvor ima čak 30 posto ljudi, među kojima opet prevladavaju žene.

Što je zatvor i zašto se javlja?

Prosječno vrijeme između zadovoljenja velike nužde jako se razlikuje od osobe do osobe. Iako je pražnjenje crijeva više puta na dan posve normalno za neke ljude, probavni sustav drugih optimalno funkcionira uz pražnjenje crijevasamo nekoliko puta tjedno.

O zatvoru počinjemo govoriti kao o tegobi:

  • kada osoba ne može uspješno imati stolicu više od tri uzastopna dana
  • kada je pražnjenje crijeva otežano
  • kada je pražnjenje crijeva praćeno bolovima
  • kada je potrebno pretjerano naprezanje
  • kada se pojavi osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva

Zatvor ili konstipaciju grubo dijelimo na primarni (uzrok je nepoznat) i sekundarni zatvor (uzrok su bolesti ili uzimanje lijekova).

Slika: Shematski prikaz različitih tipova zatvora

Treba istaknuti da zatvor pogađa žene dvostruko češće od muškaraca.

Primarni zatvor >

Najčešći je tip primarnoga zatvorazatvor s normalnim prolaznim vremenom, gdje unatoč normalnoj brzini prolaska stolice kroz debelo crijevo bolesnici osjećaju zatvor. Taj se tip zatvora često isprepliće sa sindromom iritabilnog crijeva. Bolesnici najčešće navode da imaju ove neugodne pojave:

  • nadimanje
  • bol ili nelagodu u trbuhu
  • tvrdu stolicu
  • otežano pražnjenje crijeva

Drugi je tip primarnoga zatvorazatvor sa sporim prolaznim vremenom, gdje je (kao što i samo ime govori) brzina prolaska stolice usporena. Kod tih bolesnika javlja se disfunkcija motoričke aktivnosti debelog crijeva, što se najvjerojatnije javlja zbog nepravilnosti živčanog sustava u crijevima. Za taj tip zatvora posebno je karakterističan znatno smanjen odgovor debelog crijeva na unos obroka ili buđenje ujutro.

Treći su tip primarnoga zatvora poremećaji pražnjenja crijeva. Osobe koje imaju taj tip zatvora imaju poteškoće s izlučivanjem stolice iz rektuma. Najvjerojatniji uzrok je nedostatak koordinacije, odnosno disinergija mišića koji sudjeluju u pražnjenju crijeva.

Sekundarni zatvor >

Sekundarni zatvor nastaje kao posljedica bilo bolesti (endokrini i metabolički poremećaji kao što je smanjena funkcija štitnjače) bilo nastanka prepreke (rak debelog crijeva) bilo uzimanja određenih lijekova (opijati, antihipertenzivi, antidepresivi, anabolički steroidi) ili se javlja kao odraz načina života (prehrana s malo vlakana, nedovoljan unos tekućine, neaktivan način života). 

Kako si pomoći kod zatvora?

Samoliječenje zatvora, koje medicinska struka navodi kao liječenje prvog izbora, možemo radi olakšanja, odnosno prevencije zatvora provoditi sami. Takvo samoliječenje uključuje:

  • prilagođavanje prehrane
  • dovoljan unos tekućine
  • tjelesnu aktivnost
  • upotrebu probiotika
Prilagođavanje prehrane >

Glavni su sastojak naše prehrane koji utječe na stolicu prehrambena vlakna. Osobama koje se suočavaju sa zatvorom savjetuje se prehrana koja sadrži najmanje 25 do 30 grama prehrambenih vlakana dnevno. Prehrambena vlakna treba uvoditi polako i postupno jer se time izbjegavaju nuspojave. Mnogi ljudi sa zatvorom, posebno oni koji istodobnoimaju sindrom iritabilnog crijeva prijavljuju nuspojave zbog povećanog unosa prehrambenih vlakana poput bolova u trbuhu, nadutosti i grčeva, stoga se pri uvođenju ili povećanju količine prehrambenih vlakana savjetuju oprez i samopromatranje kako naše tijelo reagira na dodana vlakna.

Kao izvor prehrambenih vlakana u borbi protiv zatvora preporučuje se konzumacija pšeničnih mekinja te cjelovitih žitarica, kruha i tjestenine.

Dovoljan unos tekućine >

Nedvojbeno je da je dovoljna količina vode temelj našeg zdravlja i opće dobrobiti. Ako osjećate zatvor, pobrinite se da svakodnevno popijete dovoljno vode jer zdrav i funkcionalan probavni sustav također zahtijeva dovoljnu količinu vode. Europska agencija za sigurnost hrane u svojim smjernicama predlaže kao preporučenu dnevnu količinu vode najmanje 2 litre za muškarce i najmanje 1,6 litara za žene.

Kod osoba koje se bore protiv zatvora i svakodnevno unose predloženu količinu vode nema dokaza koji potvrđuju da unos dodatne količine vode ublažava, odnosno uklanja simptome zatvora.

Tjelesna aktivnost >

Tjelesna aktivnost općenito blagotvorno djeluje na smanjenje učestalosti probavnih simptoma povezanih sa zatvorom i dodatno pokazuje zaštitni (protektivni) učinak kod pogoršanja tih simptoma. Povećavanje tjelesne aktivnosti prepoznato je kao dobar intervencijski korak za rješavanje zatvora kod starijih osoba jer se one kreću samo u ograničenoj mjeri. S druge strane, dokazi koji bi za mlađu populaciju potvrdili pozitivan utjecaj povećane tjelesne aktivnosti na zatvor prilično su rijetki i nedosljedni.

Ispitivanja pokazuju da probiotici poboljšavaju vrijeme prolaza hrane, odnosno njezinih razgradnih produkata kroz crijeva i pozitivno utječu na konzistenciju stolice, čime se poboljšava učestalost pražnjenja crijeva.

Probiotici

Ispitivanja pokazuju da probiotici poboljšavaju vrijeme prolaza hrane, odnosno njezinih razgradnih produkata kroz crijeva i pozitivno utječu na konzistenciju stolice, čime se poboljšava učestalost pražnjenja crijeva. Time probioticipokazuju blagotvorne učinke protiv mnogih simptoma zatvora.

Neki simptomi zatvora koje probiotici ublažavaju:

  • smanjuju nadimanje
  • znatno smanjuju učestalost osjećaja nepotpunog pražnjenja crijeva
  • znatno smanjuju pojavu tvrde stolice

Sudeći prema ispitivanjima, dodatna prednost probiotika pred uobičajenim lijekovima protiv zatvora jest i činjenica da ne uzrokuju značajne nuspojave.

Lijekovi protiv zatvora

Ako samoliječenje zatvora ne donese željene rezultate, svakako preporučujemo konzultacije s liječnikom te savjetovanje o prijelazu na liječenje lijekovima ili drugo specijalističko liječenje.

Postupak liječenja zatvoraobično se odvija korak po korak:

  1. Najprije treba isključiti druge bolesti i sekundarne uzroke zatvora.
  2. Bolesniku se savjetuje samoliječenje uz prilagodbu prehrane i načina života.
  3. Uvede se liječenje osmotskim laksativima (polietilen glikol ili laktuloza), proizvodima za omekšavanje i formiranje stolice.
  4. Uvede se prijelaz s osmotskih na stimulativne laksative, čepiće i/ili klistir (bisakodil ili natrijev pikosulfat).
  5. U krajnjem slučaju za ublažavanje najtežeg zatvorakoristi se operativni zahvat. Prepoznate fizičke blokade (tumori) u debelom crijevu također se uklanjaju kirurški.

Izvori: 

  1. Black CJ, Ford AC. Chronic idiopathic constipation in adults: epidemiology, pathophysiology, diagnosis and clinical management. Med J Aust. 2018 Jul 16;209(2):86-91. doi: 10.5694/mja18.00241. PMID: 29996755.
  2. Forootan M, Bagheri N, Darvishi M. Chronic constipation: A review of literature. Medicine (Baltimore). 2018 May;97(20):e10631. doi: 10.1097/MD.0000000000010631. PMID: 29768326; PMCID: PMC5976340.
  3. Tack J, Müller-Lissner S, Stanghellini V, Boeckxstaens G, Kamm MA, Simren M, Galmiche JP, Fried M. Diagnosis and treatment of chronic constipation--a European perspective. Neurogastroenterol Motil. 2011 Aug;23(8):697-710. doi: 10.1111/j.1365-2982.2011.01709.x. Epub 2011 May 24. PMID: 21605282; PMCID: PMC3170709.
  4. Dimidi E, Christodoulides S, Fragkos KC, Scott SM, Whelan K. The effect of probiotics on functional constipation in adults: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Am J Clin Nutr. 2014 Oct;100(4):1075-84. doi: 10.3945/ajcn.114.089151. Epub 2014 Aug 6. PMID: 25099542.
back to top